Mladen Miljanović večeras izlaže u Banjoj Luci (FOTO)

Izložba “Spavaća soba mojih roditelja” Mladena Miljanovića, banjalučkog umjetnika, večeras će biti otvorena u 19 časova u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci. Ovo je Miljanovićev najnoviji projekat koji predstavlja seriju radova nastalih u posljednje tri godine, a na izložbi u Banjaluci biće premijerno prikazano 12 radova podijeljenih u dvije cjeline.

Prva cjelina obuhvata radove u kojima dominiraju slika, tekst i zvuk za koje umjetnik koristi dom u kojem je proveo djetinjstvo kao sirov materijal za svoj rad, dok u drugoj cjelini Miljanović koristi umjetnost da fiksira probleme koji ugrožavaju svakodnevno življenje. Centralna tačka cjelokupne izložbe je idilična foto tapeta, nesuđeni dekorativni objekt roditeljske spavaće sobe, iz koje se razvila ideja objedinjujućih tematskih cjelina medijski profilisanih kroz performans, procese istraživanja, prostorne instalacije, objekte i crteže na mermeru, konceptualne refleksije na ključne repere iz istorije umjetnosti.

Prema riječima autora, nakon Banje Luke, njegovi radovi biće izloženi u ACB Galeriji u Budimpešti, zatim u Muzeju savremene umjetnosti u Novom Sadu, a u toku su pregovori za izlaganje u Beču i Veneciji.

Miljanović, kojem je ovo prva izložba nakon što je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na 55. Venecijanskom bijenalu 2013. godine, u intervjuu za Anadolu Agency (AA), istakao je da smatra da je “fer” da radovi koji se bave društvom po prvi put budu prikazani u tom društvu. Osim intimnog aspekta, kaže da njegova izložba ima i opšti aspekt društva u kojem stvara.

“Prostor kulture tretiram kao prostor spavaće sobe u kojoj se dešavaju sve perverzije, sve svađe, svi ljubavni odnosi, i naprosto kao i većina mojih radova, težim da društveni ili kulturni kontekst unutar kojeg stvaram propitujem kroz te fragmente ličnog koji su meni veoma značajni. Mislim da onog trenutka kada spoznamo sebe i svoju porodicu, da ćemo spoznati i društvo u cjelini”, rekao je Miljanović.

Govoreći o radovima iz drušvenog aspekta izdvojio je jedan koji je angažovan, nije samo bio analiza problema unutar društva i društvenih relacija nego i intervencija, neka vrste zaliječenja rana.

“To je bila relacija mogućnosti. Mene je interesovalo da mapiram forme nedostatka dijaloga, forme čije nepostojanje je problem, kao rupu na putu. Problem nije u onome što jeste nego u onome što nije tu, a nije komad asfalta. Upravo na tom principu krenuo sam da saniram možda najkonfliktniju relaciju, a to je bilo da sam krenuo od Banje Luke do Sarajeva i zapravo sam u prvoj fazi projekta mapirao sve rupe koje se nalaze između Banje Luke i Sarajeva, preko Kneževa i Vlašića, i tu sam detektovao 76 rupa”, kaže Mijanović.

Nakon toga je sa radnicima sanirao te rupe, a od preuzetih oblika rupa kreirao je instalaciju koja se zove “Crna rupa”.

“Sve te oblike sam rezao u stiroporu i onda sam na njih nabacivao masu koja je poput asfalta tako da dobijem taj materijal i svih tih 76 rupa se slaže u jedan krug. Mene kao umjetnika ne interesuje samo da detektujem problem nego naprosto svojim primjerom i svojom akcijom želim da ukažem na nužnost saniranja tih problema. Ta pasivna pozicija nekog ko samo pokušava da locira probleme, ne rješava problem”, kaže Miljanović.

Na pitanje da li oni koji su u boljoj poziciji da rješavaju probleme u BiH obraćaju pažnju na glas umjetnika, istakao je da Muzej savremene umjetnosti RS ponovo organizuje odlazak na Venecijansko bijenale.

“To je zaista za pohvalu u državi u kojoj se na državnom nivou veoma rijetko dešava konsenzus, to je negdje paradigma, primjer da je moguće, ali s druge strane i značajno je. Ako pričamo o stvarima o kojima ne možemo da se složimo, nastavićemo da se ne slažemo. Mislim da treba da pričamo o stvarima o kojima možemo da se složimo i da usmjerimo energiju i fokus na te stvari. Društvo treba da prepozna kulturu kao aspekt koji transformiše stvari, ne samo da ih prikazuje, ta vrsta umjetnosti je zastarjeli model. Naravno da je teško. Često čujem komentare na primejr kolega umjetnika iz Holandije: Blago vama, vi imate probleme, ali nemate para. Mi imamo para za kulturu, ali nemamo tih društvenih problema. Ovdje je vrlo rodno, s druge strane naravno da nismo sretni zbog toga, ali isto tako ne zatvaramo oči pred tim i to je bitno. Mislim da je odgovornost umjetnika u tom segmentu da prepoznaje te stvari i da ih artikuliše. Tu je moć umjetnosti – da takve procese artikuliše u artefakte koji postaju kulturno blago, vrijednost. Zato je pozicija institucija kulture kao pozicija prepoznavanja kvaliteta jednako značajna kao pozicija umjetnika – kreiranja vrijednosti”, kaže on.

Našalio se i da je ovo njegova prva “samostalna” izložba jer je sve radove finansirao svojim novcem.

“Sretan sam da dolazim do faze da mogu da platim produkciju svog rada, mnogo je samostalnija, kad imate kritičke radove dosta se komotnije osjećate da to radite, a ne licemjerno da dobijete pare od države a onda kritikujete državu i onda to sve bude na pola. Niti su oni napravili nešto što su vam dali novac – niti ste vi njih kritikovali koliko ste trebali”, rekao je Mladen Miljanović.

Na otvaranju izložbe Miljanović će izvesti performans “Počasna straža”, jedini koji je prikazan prije ove izložbe prije mjesec i po u Veneciji na otvaranju velike izložbe performansa uz Joko Ono, Marinu Abramovič, radove Andya Warhola. Miljanović smatra da je trenutak u kojem umjetnik ima publiku na otvaranju – pravi trenutak koji treba iskoristiti da i kroz svoje tijelo i primjer pokaže stav izložbe.