MESS predstavio fotografije Hidajeta Delića “Žene u opkoljenom Sarajevu”

Fotomonografija „Žene u opkoljenom Sarajevu“s više od 60 ratnih fotosa autora Hidajeta Delića, predstavljena je u okviru 57. internacionalnog teatarskog fesivala MESS u Sarajevu.

Publikacija ovih fotografija u formi monografije je pokušaj da se tematitizira uloga žene pod opsadom te bi trebala biti primjer, motivacija i inspiracija da se ta tema dublje istražuje i da joj se dodijeli mjesto i pažnja u našem društvu i vremenu u kojem živimo – naveo je pres-tim Festivala u najavi današnjeg događaja.

Upravo je uloga žene u ratnim užasima, jednako kao i u postratnom društvu, bila u fokusu današnje promocije, posebno kad je jedan od promotora Jovan Divjak, penzionisani general Armije BiH, rekao da su Sarajevo u ratu odbranili muškarci, a spasile žene.

Inicijator podizanja spomenika ženama opkoljenog grada, Divjak kaže da ne postoje riječi koje bi dočarale ono što je bosanskohercegovačka, sarajevska majka, učinila tokom rata za njenu porodicu.

Ovim heroinama treba odati priznanje jer je vojnik –  muž, brat, dolazeći s ratnih inija, zaticao čistu kuću iako je grad mučen bez vode, kao i ručak spravljen „od ničega“, rekao je.

Želeći da ilustrira žensko požrtvovanje u opsjednutom gradu, svakodnevnu borbu za opstanak, Divjak je naveo primjere iz ličnog iskustva: staricu koju je vidio na Grdonju kako sama siječe panjeve za ogrjev, stažistkinju u bivšoj vojnoj bolnici što se bori za ranjenika bez obje noge (za kojeg se kasnije udala) i djevojku koja je u rano ljeto 1992. htjela da obilježi vjeridbu s mladićem, a nakon njegove iznenadne pogibije, vjerila se s njim, mrtvim, učinivši to u svečanoj haljini.

Amira Sadiković, doc. dr. na Filozofskom fakultetu, također promotorica fotomonografije, kazala je da iz fotosa Hidajeta Delića zrači „čista emocija“, zbog čega cijeli projekat izdavanja i predstavljanja monografije ona smatra fenomenalnom stvari.

– Beskonačan je niz autentičlnih prizora koje je ovjekovječio Delićev objektiv. Na svim njegovim fotografijama se, poput eksplozije, pred našim očima ukazuju bol, patnja, strah, nada, ljubav! – zapisao je direktor MESS-a Nihad Kreševljaković, također jedan od promotora.

Ispričao je da mu je autor, u njihovom susretu kad su prvi put razgovarali o realizaciji izložbe, pokazao samo djelić fotografske arhive, a pregledavanje je trajalo satima.

Krešeljaković se iznenadio kako su snimljeni prizori izgledali kao potpuno nova priča.

– Osim nekoliko fotosa koje sam prepoznao iz naše ili strane štampe (uključujući i New York Times), većina su za mene bile totalna nepoznanica. Povremeno bismo zastali i pokušali otkriti identitet neke osobe. Iznenadite se kad ugledate nekog komšiju snimljenog na ulici. Čudili smo se kako neki dijelovi grada, potpuno razoreni, sada izgledaju neprepoznatljivo – zapisao je.

Poseban segment u uvodnoj riječi, Kreševljaković je posvetio momentu kad je Hidajet Delić ovjekovječio objektivom stradanje Olge Sučić, jedne od prvih žrtava rata u Sarajevu.

– U jednom trenutku, Delić mi je pokazao fotografiju za koju sam čuo, ali je nikada do tada nisam vidio. Potresna slika na kojoj nekolicina građana nosi ženu pogođenu hicem iz snajpera. Dramatična atmosfera s fotografije opisivala je historijski trenutak. Olga Sučić i Suada Diberović bile su prve žrtve otvorene agresije, početka napada i opsade grada. One su bile prve od 14.385 ljudi ubijenih u opsjednutom gradu – naveo je Kreševljaković.

Tokom današnje promocije govorila je i direktorica Fondacije Heinrich Boll Marion Kraske, a njena osnovna poruka je da ženi u današnjem bh. društvu treba dati zasluženu veću ulogu i u političkom životu budući da je i tokom rata ispoljila snagu i zadivljujuće umijeće življenja, a pritom ostala dostojanstvena.

Marion Kraske je, kaže, istinski zahvalna što nas Hidajet Delić fotografijama iz ratnih dana, uvijek podsjeća da uprkos razaranju, postoji – nada.

Direktorica Udruženja Infohouse Dženana Alađuz rekla je za Delića da je bio veliki čovjek. Današnja promocija je za nju bila i podsjećanje na rat o kojem inače dugo nije pričala od njegovog završetka.

Ona se i danas osjeća kao da je pod opsadom, kazala je, budući da u Sarajevu traju problemi s vodosnabdijevanjem, „ da nam uzimaju parkove“ i sl.

– Živimo u društvu u kojem veliki dio žena prihvata da se o njihovom herojstvu ne govori u stvarnoj dimenziji. Ljuta sam, nezadovoljna što ljudi samo stanu na tom ispoljavanju nezadovoljstva – kazala je promotorica Amira Sadiković.

Fotomonografija sa slikama Hidajeta Delića od velikog je dokumentarističkog značaja jer sadrži  značajnu historijsku građu, ali i umjetničku vrijednost.

– Slike bi bile samo slike da nije „čiste emocije“ koja iz njih isijava – rekla je za Delićeve fotografije Sadiković

Fotomonografija sadrži više od 60 fotografija koje je Delić zabilježio u periodu opsade Sarajeva od 1992.-1995.godine. To je vrijeme kad je on započeo borbu protiv agresije suprotstavljajući se svojim fotoaparatom.

– Znao je da je biti profesionalac najbolje što može dati od sebe, a da je fotoaparat njegovo oružje. Fotoaparat je bio Delićevo oružje, a njegova specifičnost u odnosu na druge profesionalce je ta da je nerijetko odbacivao kameru kako bi mogao pomoći ranjenim sugrađanima. U takvim trenucima smatrao je da je važnije biti čovjek nego fotograf – kazao je ranije Nihad Kreševljaković, ujedno izdavač i urednik fotomonografije, realizirane u suradnji s Fondacijom Heinrich Boll.

Hidajet Delić, poznat po nadimku Degi, radio je svojevremeno u Tanjugu, a tokom i nakon rata u Sarajevu kao fotoreporter BH Pressa, kasnije Federalne novinske agencije (FENA). Bio je i dugogodišnji saradnik AP-a.

Nažalost nije dočekao kraj priprema za fotomonografiju. Preminuo je 26. februara 2017. godine.