Međunarodni festival “Četiri godišnja doba književnosti” uskoro u Sarajevu

Međunarodni književni festival pod nazivom „Četiri godišnja doba književnosti: Jesen i Sarajevo“ u organizaciji Udruženja umjetnika Planet Poezija bit će održan 21. i 22. septembra 2018. godine.

Riječ je o književnoj manifestaciji u kojoj učestvuju renomirani pisci iz četiri zemlje: Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Književnici se okupljaju u jednoj od država domaćina početkom novog godišnjeg doba. Prvo okupljanje književnika bilo je u Sv. Ivanu Zelini (Hrvatska), u organizaciji POU Sv. Ivan Zelina i Gornjogradskog književnog festivala iz Zagreba, a njime je obilježen početak ljeta.

U dvodnevnom programu nastupila su poznata književna imena, ali je data prilika i vrijednim književnim djelima koja bi ostala neprimijećena.

Jesenji dio festivala u Sarajevu koncipiran je tako da slijedi ideju Gastona Bachelarda (Bašlara), koji poetično govori o tome da čitalac čini jedno biće s autorom i da je uz imaginaciju moguće ući u samu poetsku sliku, bezmalo kao da je nastanjujemo, zaključujemo da poetika postaje prostor u kojem obitavamo uz poništavanje dvojnosti objekt-subjekt.

Na taj način stižemo do jedinstva prostora i vremena, a sve to u naša četiri zida na listovima knjige koju čitamo. U ovom slučaju, među stihovima autora iz četiri zemlje koji se okupljaju u četiri godišnja doba i time nastoje oplemeniti naš svakodnevni život.

Zvanično otvorenje i javni program festivala bit će održani 21. 9. 2018. (petak) u kultnoj sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum, s početkom u 17.02 sati.

U programu će nastupiti renomirani književnici koje su odabrali selektori za Hrvatsku – publicist i književnik Marijan Grakalić, za Sloveniju – književnik dr. Iztok Osojnik, za Srbiju – književnik Nemanja Rotar i za BiH – književnik Dino Porović.

Marijan Grakalić (Požega, 24. juna 1957.), selektor za Hrvatsku, jugoslavenski je i hrvatski novinar i pisac. Studirao je na Sveučilištu u Zagrebu. Jedan je od pokretača časopisa Zoon Politikon (1978) na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Pisao je u Quorumu, Pitanjima, Poletu, Danasu, Večernjem listu, Radničkim novinama, Odjeku, Startu, Mladini, Vjesniku, NIN-u i drugim poznatim listovima i časopisima iz osamdesetih.

Marijan Grakalić

Od 1989. do 1993. bio je glavni urednik neovisnog mjesečnika Azur journal i istoimene izdavačke kuće. Kratko je vrijeme radio u Mladosti i Globusu. Danas piše i uređuje portal Kulturne mreže jugoistočne Evrope Radio Gornji grad.

Živi i radi u Zagrebu i Svetom Ivanu Zelini.

Neka od najpoznatijih Grakalićevih djela su Ljubljanski proces, Gospa iz Međugorja i Nesretna fortuna.

Iztok Osojnik, slovenski umjetnik i komparator, rođen 27. jula 1951. u Ljubljani, selektor je za Sloveniju.

Utemeljio je nekoliko umjetničkih pokreta: anarhističko-podrealistički pokret, umjetnički pokret Garbage umjetnosti (Kyoto), grupu Kinjal Band i Hidrogizma i niz drugih značajnih umjetničkih institucija ili festivala kao što su Equrna galerija, Trnovo terc razgovori u Vili Herberstein, Vilenica, te časopis u časopisu Zlatni brod i drugi.

Iztok Osojnik

Između 1997. i 2004. bio je voditelj Međunarodnog književnog festivala u organizaciji Udruženja slovenskih književnika i kulturnog društva Vilenica. Od 2004. predsjednik je književnog društva IA.

Autor je mnogobrojnih djela, prevedenih na engleski, češki, francuski, italijanski, hrvatski, njemački, hebrejski, makedonski, malajski, litvanski, poljski, portugalski i rumunski.

Živi i radi u Ljubljani.

Nemanja Rotar, selektor za Srbiju, rođen je 21. augusta 1972. u Pančevu. U rodnom gradu je završio srednju elektrotehničku školu, a u Beogradu

Filološki fakultet na grupi Srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima. Ovaj romanopisac, pripovjedač i esejista dobitnik je stipendije Fonda “Borislav Pekić” za sinopsis romana “Netrpeljivost” 2005.

Nemanja Rotar

Bio je direktor Gradske biblioteke Pančevo 2002 – 2008, član Gradskog vijeća Pančeva zadužen za kulturu i informisanje 2008 – 2010, direktor Kulturnog centra Pančevo 2012 – 2016, koordinator i jedan od autora “Strategije kulturnog razvoja grada Pančeva 2010 – 2015”, prve ovog tipa u Srbiji i jedan od autora “Akcionog plana razvoja kulture u Gradu Pančevu 2015 – 2020”, te pokretač i koordinator “Strategije javnog informisanja u gradu Pančevu” (2008).
Osnivač je gradske manifestacije “Majski dani knjige u Pančevu” (2003) i jedan od pokretača i osnivača časopisa “Pančevačko čitalište”, sada “Čitalište” (2002). Predsjednik je Upravnog odbora IP “Misao” u periodu 2008 – 2012.

Član je Društva književnika Vojvodine. Živi i radi u Pančevu kao član Vijeća grada za oblast kulture i omladine.

Dino Porović

Dino Porović, selektor za BiH, rođen je 25. Maja 1963. u Brčkom, bosanski književnik, pjesnik, crtač i kantautor.

Koautor je i izvođač muzičko-poetskog performansa Lica iz svemira iz kategorije poetskog teatra, te koscenarist dva dječja festivala Lino fest u Sarajevu.

Idejni je osnivač Udruženja umjetnika Planet Poezija u okviru kojeg koordinira aktivnosti i moderira programe, organizira značajnije projekte kao što su: Poetski doček Nove godine, Admiralska poetska gerila, Um na drum, Neretvanske vedrine i slično, uređujući publikaciju Almanah Planet Poezija.

Bio je član Pedagoško-glazbene skupine Pravo lice koja je objavila CD Tvoje pjesme, te Udruženja novinara i Udruženja pisaca BiH.
Učestvovao je u organiziranju bh. književno-poetskih manifestacija Sarajevska jutra poezije, Bosna ekspres i Međunarodni karavan pjesnika i kantautora Neretvanske vedrine (2012.-2017.), te 54. Sarajevskih dana poezije.

Sudionik je više međunarodnih književnih festivala i kulturnih manifestacija: Andrićevi dani u Travniku, Pjesnički memorijal Avdo Mujkić u Lukavcu, Grah za Iliju Ladina u Vitezu, Pero Živodraga Živkovića u Zenici, HKD u Rijeci, DEM u Kranju, Gornjogradski književni susreti u Zagrebu, Letni oder, Kantfest, Glazerjevi dani i Združene države poezije u Rušama i Mariboru, te Boemskim noćima u Beogradu i Čegarskim vatrama u Nišu.

Dobitnik je libanonske književne nagrade za kreativnost Naji Naaman 2016. godine.

Diše, hoda, uči, radi, voli, crta, svira, pjeva, piše i ispisuje stranice romana u nastajanju unutar sarajevskog svemira i bosanskohercegovačkog europskog kosmosa.

Djela Dine Porovića su Kalendarom požutjelih listova bijele starke hode (knjiga kratkih priča i poezija), Ili smrt fašizmu ili sloboda narodu (knjiga kratkih priča i poezija), Neurohirurgija bez anestezije (knjiga kratkih priča), Homorominjanja (poezija) i Pred vigvamom bijeli čovjek crven pod kožom (poezija).