Mape grafika Sarajeva, nastale kao odgovor umjetnika na rat

Sarajevska Galerija Collegium Artisticum ugostila je danas izložbu “Ratne mape grafika: Sarajevo ‘92, ‘93, ‘94 i '95” na kojoj je predstavljeno 77 radova profesora i studenata Akademije likovne umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, a ovi radovi bili su njihov odgovor na rat.

Izložba koja je do sada postavljana u 25 gradova širom svijeta, a nakon Sarajeva bit će postavljena u Grčkoj u Atini i Thessalonikiju, otvorena je u okviru Međunarodnog festivala “Sarajevska zima” koji ove godine slavi svoje 35 izdanje pod motom “Buka i bijes”.

U tim ratnim godinama doprinos je dala i tadašnja novinska agencija “BH PRESS” čiji je pravni nasljednik sadašnja Federalna novinska agencija (FENA), a danas je tim povodom ukazano na značaj koji je ova medijska kuća imala na promociji ove izložbe u ratu.

Mape originalnih grafičkih radova bile su svojevrstan prilog otporu agresiji u najdramatičnijim i sudbonosnim trenucima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, a na taj način sarajevski umjetnici upoznali su svijet o strahotama ratnog vihora u srcu Evrope potkraj XX stoljeća.

Direktor Festivala “Sarajevska zima” Ibrahim Spahić podvukao je da je Akademija likovnih umjetnosti s ovim likovnim analima postala jedna od najznačajnijih kulturnih institucija u svijetu, dodajući da i nakon toliko godina i gostovanja ne prestaje interes za ovu izložbu.

– Ovo je prvi put da su sve četiri grafičke mape Sarajeva izložene na jednom mjestu. Izložba je od iznimne važnosti, ne samo zato što su radovi nastajali u opkoljenom Sarajevu i što su umjetnici dali kreativnu reakciju na tadašnju buku i bijes, već što su u svaku grafiku utkana sjećanja – kazao je.

Ukoliko se pažljivo analizira danas postavljena Mapa grafika, Spahić smatra da je lako zaključiti da će ona imati svoj nemjerljiv značaj u svim likovnim antologijama svijeta.

Dekanesa Akademije likovne umjetnosti Marina Finci ocijenila je da je izložba povezana s 5. februarom datumom kada se svi sjećaju poginulih građana opkoljenog Sarajeva od 1992. god 1995. godine.

Umjetnici su na jedini način na koji su to znali, dodaje nadalje dekanesa Finci, dali svoj odgovor na ratna dešavanja i bio je to njihov očajnički pokušaj da svijetu saopće svu tragediju i nesreću koja je u tim ratnim godinama zadesila Sarajevo, ali i cijelu Bosni i Hercegovinu.

– Ovo je prilika da se prisjetimo teških ratnih dana i da se s nadom okrenemo ka budućnosti, ka promoviranju kvalitetnog obrazovanja, znanja, istraživanja, ka promoviranju lijepih umjetnosti i ka promoviranju kvalitetnih ljudskih i humanih pozitivnih vrijednosti – istakula je Finci.

Prisjetila se u razgovoru za Fenu i tih dana budući da je nekoliko i njenih radova dio ove izložbe, kazavši da su umjetnici tada pravili drvoreze na pločama koje su dobili iz Norveške, a koje su bile namijenjene da se zaštite prozorska okna Akademije.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Federalne novinske agencije Fedžad Forto kazao je danas da su uposlenici ove agencije ponosni na ono što su radili tokom najtežeg perioda u historiji Sarajeva i cijele države, zahvalivši Spahiću što je ovu izložbu iznio na svjetlo dana i sjetio se uloge BH PRESS-a.

Apelirao je na sve medije u BiH da više računa povedu o tome kako i šta rade jer sve to može biti za nekoliko decenija itekakav doprinos sveukupnoj bh. historiji.

Izložba je produkcija Akademije likovne umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, Međunarodnog centra za mir kao promotora ove značajne izložbe i “BH PRESS-a” kao medijskog promotora.