Kultura i prosvjeta, to (ni)je naša osveta

“Institucionalna podrška je najvažniji segment kada govorimo o kulturnim projektima koji nemaju finansijsku stabilnost ili održivost, a posebno kada govorimo o projektima za mlade. Ako uzmemo u obzir postpandemijski period kada većina komercijalnih partnera odnosno sponzori neće i ne žele da rizikuju sa projektima koji su namijenjeni mladima, onda podrška koja dolazi od institucija je nešto što zaista mora biti konkretno i sigurno”, riječi su ovo Kenana Musića, direktora Omladinskog Film Festivala.

Naime, Omladinski Film Festival Sarajevo već godinamaima fokus na mladima i promoviše debitante i mlade filmske autore iz regije i Evrope. OFF je do sada predstavio blizu 200 novih mladih autora iz čitavog svijeta te blizu 600 filmova. Većina mladih koji pokušavaju da mlade približe kulturi i kulturu mladima tvrdi da bi sve bilo lakše kad bi imali malo jaču institucionalnu podršku. Međutim, realnost je drugačija. Interes mladih za kulturu u BiH je onoliki koliko, kako kaže Musić, ulažemo u kulturu.

– U ovom momentu to je minimalno. Kultura je zadnja rupa na sviralu, film kojim se toliko dičimo ima apsolutno mala godišnja ulaganja, i ako vidim regiju i Evropu koliko ulažu te na koji način raspoređuju sredstva, vidimo da Bosna i Hercegovina, a Sarajevo posebno koji se vodi kao regionalni filmski centar, zaista nemamo ni 1% onoga što bi trebali da opravdamo sve navedeno. Mladima koje mi ugošćujemo na festivalu film je jako sredstvo izražaja, naši programi predstavljaju im bijeg od realnosti a festival platformu koja je za njih mini festival slobode, gdje mogu reći šta i kako hoće, ne skrivajući se od onoga što zapravo jesu. Kultura je na najnižim mogućim granama u BiH. Prividno je ima, jer mi koji radimo festivale prolazimo jedan nevjerovatno težak proces da napravimo vele izdanja festivala kako bi svijet čuo za Sarajevo i kako bi bili u centru pažnje. Kultura je stub jednog društva, i nažalost dugo je kultura i sve u kulturi bilo predmetom iskorištavanja za pranje novca jer se tim resorima malo pridodavalo pažnje. Dugo su kulturu u Bosni i Hercegovini i Sarajevu „regulisali“ oni koji nemaju osjećaja za državu i društvo i kako kada nemaju osjećaja za državu da imaju osjećaj za kulturu. Pa pogledajte u kakvom stanju su nacionalne kulturne institucije i ko na kraju vodi računa o njima, a ko treba. Sistemski je uništavano sve u vezi kulture. I danas imamo milion vertikalnih i horizontalnih problema, koji se ne vidi zbog nekoliko grupa ljudi koji vode neke od uspješnih projekata, festivala i koji prave sve da izgleda da je bajno i bez problema, no kada zaviriste iza kulisa, to nažalost nije tako, tvrdi on.

Ipak kad je riječ konkretno o OFF-u ističe da ovaj festival uživa podršku svih nivoa vlasti međutim da ta izdavanja nisu na nivou koji “mi smatramo da treba da ima najveći omladinski festival filma u jugoistočnoj Evropi i generalno podrška koju treba da imaju slični projekti”.

– Mi smo mišljenja da principi i pravilnik o dodjeli sredstava treba biti izmijenjen i prilagođen situaciji na terenu te da se eliminiše princip raspodjele sredstava projektima koji nemaju apsolutno nikakvu kulturnu, turističku i društvenu opravdanost, a izdvajaju im se sredstva kako bi se zadovoljio nacionalni balans, isl. U tom slučaju smanjuju se sredstva za projekte koji su u kroz protekle godine dokazali svoj značaj i opravdanost, mišljenja je on.

A koliko se zapravo generalno izdvaja sredstava za kulturu i da li je podrška u novčanom smislu dovoljna, on kaže: “Omladinskom Film Festivalu Sarajevo je potrebno 260.000,00 KM da održi jedan Festival kakav smo imali u 2022. godini, da se, što kažu, možemo opustiti i platiti sve zamišljeno i realizovati svaki segment programa. Od tih 260.000,00 KM OFF u budžet Kanton Sarajevo, kroz turističke takse, angažiranje policije, vatrogasaca, hitne, plaćanje drugih potrebnih taksi za održavanje Festivala, vraća otprilike 15% sredstava, a domaćim hotelijerima, ugostiteljima i lokalnim shopovima odlazi skoro 20% sredstava. U ovoj godini, OFF je iz državnih proračuna, od općina do Federalnog nivoa vlasti dobio 80.600,00 KM što znači da je skoro kompletan iznos novca dobiven od raznih nivoa vlasti na neki način zadržan kod domaćih poslodavaca ili vraćen u budžet. Na OFF-u je boravilo 220 gostiju iz 14 zemalja, od kojih 30% je po završetku Festivala ostalo o svom trošku da obiđe druge dijelove Bosne i Hercegovine. To su stvari i rezultati koji su bitni i to je reklama za grad i državu koja košta mnogo više od 80.000,00 KM. Mi smatramo, da je ovo mnogo značajnija podrška Festivalu u odnosu na prethodne dvije godine, ali da ona i dalje treba biti veća i konkretnija, ako se u obzir uzmu svi parametri uspjeha i onoga što OFF u odnosu na svoju veličinu i uticaj donosi Sarajevu i Bosni i Hercegovini, tvrdi on.

Posljednje tri godine, kako kaže, ne postoji Festival koji su radili a da nisu kasnili sa plaćanjem dobavljačima preko tri mjeseca.

– Sve su to ljudi koji s nama rade već dugi niz godina, pa su svjesni pakla kroz koji prolazimo, ali naplata, mala ulaganja su nešto što nam otežavaju posao, a da ga dobro radimo potvrdili smo možda najbolje ove godine i živimo za jednu godinu kada ćemo znati da ćemo sve imati na vrijeme i da će biti onako kako se dogovorimo. Ja moram izraziti podršku Ministarstvu kulture i sporta KS koji pored kontinuiranog korektnog financiranja daje nevjerojatnu institucionalnu podršku! Također moram se zahvaliti i Općini Novo Sarajevo koja je ove godine izdvojila 40.000,00 KM za program otvorenih kina i naravno Federalnom ministarstvu kulture koji nas podržava kroz razne grantove tokom čitave godine, ističe on.

Za razliku od Musića Sead Đulić, rukovodilac teatra eMTeeM iz Mostara je ogorčen na vlasti i resorna ministarstva kulture koja za ovaj teatar mladih godinama ništa ne čine. Upravo je ovih dana počeo Festival autorske poetike gdje mladi iz BiH i regije predstavljaju svoje autorske teatarske projekte, koji ovaj teatar organizuje bez institucionalne novčane pomoći.

– Mi nemamo ništa na budžetu. Faktički preživljavamo na pukom golom entuzijazmu nas koji radimo u eMTeeM-u, publike i svih onih koji vole teatar. To je bruka naših nadležnih institucija. Ja volim često reći da sam kao dijete vidio poslije Drugog svjetskog rata plakate u Mostaru “Kultura i prosvjeta, to je naša osveta”. Tada se radilo na kulturnom i prosvjetnom uzdizanju. A sad je sve srozano do te mjere, da praktički jedva preživljavamo. Ovoj vlasti ozbiljna umjetnost ne treba, mišljenja je Đulić.

A Musić na kraju dodaje da bi on umjesto financiranja upitnih projekata kulture i sporta, koji nemaju ni minimum opravdanosti i razvodnjavanja 1000 po 1000 po projektu, novac treba u većoj količini biti usmjeren na konkretne i dokazane projekte jer novac se ulaže u projekte koji daju društveni, ekonomski, turistički rezultat i feedback.

– S tim u vezi smatramo da ključni projekti trebaju biti uvršteni u budžet kako bi im sredstva i operative bili dostupni već od mjeseca januara, a ne 20 dana pred projekat, s obzirom da će većina konkursa na svim nivoima vlasti otvara tek u mjesecu martu ili aprilu nakon usvajanja budžeta. Kada bi sredstva bila dostupna od januara poređenja radi OFF bi godišnje mogao umanjiti budžet za 20%, jer avio karte koje su kupljene u januaru ili februaru za juli su jeftinije u prosjeku za 40% od onih koje kupujemo 30 dana pred Festival kad sredstva zapravo imamo na raspolaganju, zaključuje on.

Ništa bolje nije ni na području RS-a. Kako objašnjava Dubravko Suvara, direktor OK Festa, institucionalna podrška na području RS-a, ali i države je presimbolična i nedovoljna.

– Ono što dobijemo od resornog ministarstva ili Ministarstva civilnih poslova BiH na čije projekte apliciramo ne može biti dostatno ni da podmirimo ručkove izvođača festivala. Ilustracije radi, ove godine smo dobili 10.000 KM od Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, a od Ministarstva civilnih poslova BiH ništa zbog neusvajanja budžeta. Čak ni na nivou lokalne zajednice, tj. grada Banjaluke nema adekvatne podrške. Da nije podrške iz privatnog sektora (banke, određeni pivski brendovi) ne bismo mogli iznijeti ovaj naš ljetni festival na Tjentištu. Vjerujte da u organizaciju narednog festivala idemo mazohistički, objašnjava on.

On tvrdi da je inače institucionalna podrška kulturi u BiH prilično loša i da se bez nje nijedan kulturni događaj ne može razvijati u pravom smislu te riječi.

– Zanimljivo je to da ministarstva dodjeljuju sredstva vjerskim zajednicama, folklornim društvima više nego festivalima. Da se razumijemo mi nemamo ništa protiv toga ali mislim da moraju postojati određeni parametri. Recimo OK Fest, nije samo muzički festival, on je i književni, ali i filmski. Održavamo promocije knjiga i projekcije filmova koje su nekad posjećenije nego koncerti u okviru festivala, objašnjava on.

Uporedo sa ovim problemima mladi u BiH smatraju da su kulturni sadržaji popilično nedostupni jer su, ako ih ima, skupi, a u manjim sredinama najčešće i ne postoje. Također su nezadovoljni (ne)podržavanjem vlasti da mladi sami učestvuju u kreiranju kulturnih sadržaja. Upravo M1 Prava za mlade predstavlja program koji mladima nudi rješenje. Kako kažu, zalagat će se za intenzivno partnerstvo sa institucijama kulture, te amaterskim kulturnim društvima, kako bi mladima omogućili kvalitetnije i ispunjenije slobodno vrijeme.