Kavez Almira Derviševića: Univerzalne vrijednosti zarobljene u materijalizmu

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević najavio je za kraj maja u Den Hagu postavku novog djela kojim želi ukazati na to da su mnoge univerzalne vrijednosti (poput mira, pravde, ljubavi, istine) materijalizirane i kao takve zarobljene (ograničene), a sve zarad posvećenosti interesima i robovanja samo tim interesima.

-Čovječanstvu je potrebna dematerijalizacija. Da bismo uopće taj proces započeli potrebno je da stvari i pojave, koje nas okružuju, prije svega nazovemo pravim imenom, da utvrdimo naše trenutno stanje, našu stvarnost i istinu koja će nas povesti u proces oslobađanja – kazao je za Fenu Dervišević.

Potrebno je, kako je kazao, okrenuti se istini dok još imamo vremena. Pri tom misli na društvo općenito jer ‘svi smo žrtve pohlepe, bezosjećajnosti, oholosti, laži, sebičnosti koja je sve izraženija a posebno zastupljena u vladajućim svjetskim silama i kod onih koji to žele da budu’.

Dervišević precizira da njegovo novo djelo čini jedan kavez u koji je ispisao univerzalne vrijednosti kao što su mir, pravda, ljubav, istina, solidarnost, zajedništvo, ali i religioznost, duhovnost, znanje i nauka. Na taj način ukazuje da su sve te vrijednosti zatočene. Pored kaveza, na jednoj ploči koja je slobodna u prostoru, ispisao je (nabrojao) neke od materijalnih stvari, koje su na prodaju kao što su oružje, lijekovi, hrana, gas, nafta …

U centralnome dijelu kaveza nalazi se ogledalo koje je tu da, zapravo sve nas pojedinačno, potakne na samokritičnost, na samopropitivanje o našem odnosu, našoj ulozi i odgovornosti u opisanome procesu, stanju, spram opisanoga problema materijalizacije civilizacije (društva).

-Želja mi je da nas to djelo sve potakne na razmišljanje o vlastitom doprinosu dematerijalizaciji društva, posebno vlastitoga života. Nadam se da će to biti neka polazna tačka koja može biti povod činjenju djela u procesu dematerijalizacije vlastitog načina života što će konkretno utjecati i na promjene u društvu – naglasio je. Ogledalo je također tu da nas, kako je kazao Dervišević, sve pojedinačno propituje o vlastitom odnosu spram vrijednostima koje su spomenute u kavezu i koji ukazuje na njihovo zatočeništvo.

To djelo Dervišević namjerava postaviti ispred zgrade Međunarodnoga suda za pravdu u Den Hagu i apelirati ‘da se kao takav sud posveti više i maksimalno toj problematici čovječanstva’.

-Želim da vjerujem da im je zaista cilj pravda. Želim da vjerujem da i oni, kao takva institucija, nisu materijalizovani i stavljeni u službu onih koji ono što je lijepo, zdravo, čestito… drže zatočenim. Kako god da bilo, mi moramo dalje. Mi se moramo kretati u pravcu oslobođenja. I jedna linija proizlazi iz jedne male tačke čiji zbir, u prostoru i kroz vrijeme, čini upravo tu liniju – naglasio je.

Umjetnik Almir Dervišević među ostalim, autor je i djela napravljenog u formi štita, u kojem je rečenica “Pravda za sve, svi za pravdu” prevedana na desetine svjetskih jezika. I tim djelom umjetnik je želio ukazati na pravo svakog čovjeka da živi okružen pravdom kao i obavezu da svaki čovjek bude nosilac pravde. Jer, kako naglašava, pravda je uslov mira kojem dio čovječanstva već vijekovima teži. A mir je put do istinske pobjede.

To djelo postavio je 2015. godine, ispred zgrade Međunarodnog suda pravde u Den Hagu. Potom poklonio Gazi Husrev begovoj biblioteci, uvjeren da će poruka “Pravda za sve, svi za pravdu”, izražena kroz to umjetničko djelo, svojim univerzalnim karakterom trajno komunicirati sa svijetom iz te institucije kulture u Sarajevu.

Uz podsjećanje na to djelo, Dervišević šalje i dodatnu poruku da ‘pobjede nema bez mira, mira bez pravde, pravde bez istine’.

-Samo je istina konstanta, pa kao takva uvijek naša nada i naše rješenje, spas – kazao je.

Dervišević misli da ‘možda upravo prihvatanjem naše realnosti i uočavanjem naših slabosti, nekako ipak uspijemo pronaći izlaz i put ka slobodi. Ne samo nas već i drugih’.

-Svi smo mi (mislim na čovjeka i sve živo), žrtve te agresivne ideologije koja želi da ima, a zaboravlja kako da bude. Ipak najvažnije je da nam srca ostanu zdrava (u duhovnome smislu), čista, iskrena – naglasio je za Fenu.

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević rođen je 1972. u Sarajevu, a trenutno živi i radi u Nizozemskoj. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. U periodu 1994. – 2004. studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. kao likovni umjetnik smjer kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.