“Juriš na snove” – film o jedinstvenoj zbirci poezije štampanoj u ratnom Goraždu

Dokumentarni film „Juriš na snove“ autora Munevera Perle i Almira Hukića pretpremijerno je prikazan u Domu mladih Centra za kulturu Goražde.

Riječ je o priči o jedinstvenoj zbirci poezije štampanoj u ratnom Goraždu 1995. godine u svega 50 primjeraka, kao simboličan odgovor goraždanskih pjesnika na stanje beznađa tokom opsade grada duge 1.336 dana.

Film “Juriš na snove” je dokumentarno igranog žanra sa umjetničkim nabojem lirsko- poetskog karaktera a, kako je ovom prilikom kazao novinar Slavko Klisura, priča o jedinstvenoj zbirci poezije nastala je u vremenu kada je trebalo i hrabrosti i snage i ljubavi da bi se sanjalo i pisalo bezvremenske stihove o dobroti.

O tom fenomenu govorio je i autor filma Munever Perla, jedan od deset autora čiji su se stihovi našli u zbirci, naglasivši kako je sa ove distance bio fasciniran zrelošću tih mladih i činom umjetničkog stvaranja u tom vremenu.

Posveta humanosti

-Moram spomenuti zrelost tih mladih ljudi koji su pisali u vremenu rata, kako pišu o ratu na drugačiji način, da se on ne primjeti, a sama poezija je bila kao neko utočište. Naše sklonište je bila Umjetnička radionica „073 M“ u tadašnjem Centru za kulturu, gdje smo mi išli da bi nam dalo snage i da bi se izborili sa svim nedaćama tog vremena. Radeći na ovom filmu otkrivali smo takve misli, tako jake poruke, a sam taj čin umjetničkog stvaranja u tom vremenu bio je daleko veći nego danas, i to je zaista fenomen – kazao je Perla.

Naglašeno je da je izuzetan pečat ovom ostvarenju dao snimatelj Almir Hukić, koji je na kreativan način ovu priču kroz kameru prenio na platno. Prva dimenzija filma je njegov historijski značaj, a druga je kulturološkog karaktera.

Film “Juriš na snove” je i istinska posveta humanosti, poziv na odbranu sjećanja i umjetničkog stvaranja i u ovom vremenu, ali i poziv da i danas treba jurišati na stare i nove snove – istaknuto je ovom prilikom.

U filmu koji će premijerno biti prikazan u programu TV BPK Goražde na Dan oslobođenja grada, 18. septembra, predstavljeno je deset autora, od kojih tri nažalost više nisu među živima, Ibro Čustović, Samer Veljan i Senad Pezo.