Jedan od najstarijih mostova u BiH prepušten zaboravu

Bosanskopodrinjski kanton (BPK) Goražde područje je koje ima bogatu prošlost o kojoj svjedoče brojni spomenici iz različitih perioda. Međutim, kulturno historijskom naslijeđu i u tom dijelu Bosne i Hercegovine ne poklanja se dovoljno pažnje u smislu zaštite i promocije.

I „Rimski most“ u Ustikolini (Foča u Federaciji BiH) skoro da je zaboravljen. O njemu niko ne vodi posebnu brigu iako se nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH od 2005. godine.

Historičar Eldin Baljević u razgovoru za Fenu podsjetio je da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prepoznala njegov historijski značaj i važnost. Most je izgrađen od kamena i nalazi se na samom ušću Gabelskog potoka u rijeku Drinu, na njenoj desnoj obali, četiri kilometra nizvodno od Ustikoline.

– Kameni most na lokalitetu Kožetin pripada graditeljskom naslijeđu, do kojeg vodi putna komunikacija Ustikolina – Cvilin – Kožetin ukupne dužine sedam km. Most je rađen od klesanog kamena s jednim lukom, širine 3,3 m a raspon luka je 5,5 m, dok je visina mosta iznad korita potoka 5,8 m. Prema načinu gradnje, obrade kamena i svoje starosti predstavlja spomenik od neprocjenjive važnosti. Mostovi boljeg kvaliteta, veće trajnosti i izdržljivosti građeni su od kamena i podizani na važnijim putovima. Nalazi se u neposrednoj blizini rijeke Drine i bio je dio puta «Via Drinae» koji je povezivao ove krajeve s Jadranskim morem – pojašnjava Baljević.

Most je sačuvan u izvornom obliku, ali ga, zbog lošeg stanja, mogu koristiti samo pješaci.

– Kada je ovaj most izgrađen ne možemo tačno odgovoriti, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da se radi o najstarijem mostu na području BPK Goražde – ističe on.

Mišljenja je da istraživanje kulturnog naslijeđe na području BPK Goražde predstavlja svojevrstan izazov, prije svega, u naučnom smislu, jer se na takav način dolazi do važnih činjenica o proteklim vremenima na tom području.

– Međutim rezultati tih istraživanja su nažalost u drugom planu, zbog činjenice da oni nikome ne trebaju od šire društvene zajednice, a prvenstveno od lokalnih ili kantonalnih vlasti. Stvarati radove o kulturnom naslijeđu u ovom dijelu Gornjedrinske regije trenutno je jedino opravdano u lične svrhe kako bi na takav način podigli svoja znanja. Na osnovu dosadašnjeg iskustva mišljenja sam da se i u narednih desetak godina neće ništa desiti i da će lokaliteti s kulturnim naslijeđem i dalje biti prepušteni propadanju usljed vremenskih uslova, kao i nesavjesnom ponašanju čovjeka. Tome treba dodati i ne provođenje zakona, iako je kulturno naslijeđe javni interes – smatra historičar Eldin Baljević.