Izložba replika najstarijih povelja i pečata srednjovjekovnih bosanskih vladara

Izložba “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele” otvorena je danas u Brusa bezistanu u Sarajevu, a na kojoj su izložene najreprezentativnije replike povelja i pečata srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele, javlja Anadolu Agency (AA).

Gostujuća izložba muzeja iz Tešnja, organizovana je povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a bit će otvorena u narednih 15-tak dana.

Postavkom ima za cilj približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i pružanje mogućnosti da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni.

Jasmin Mandžukić, kustos Muzeja Tešanj, izjavio je da se radi o najreprezentativnijim replikama povelja i pečata srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele.

“A čiji se originali zapravo nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku. Ovo je važno jer se ove godine obilježava 880. godina od izdavanja Povelje Kulina bana. Tim povodom mi smo ovdje kao partneri sa Zemaljskim muzejom i Franjevačkim samostanom iz Fojnice, predstavili 15-tak panoa povelja i pisama bosanskih vladara i vlastele i 15-tak pečata”, pojasnio je Mandžukić.

Povelje i pečati skoro svih bosanskih vladara, kako je kazao, u hronološkom smislu obuhvataju raspon, od povelje bana Kulina iz 1.189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1.461.

“Među tim pečatima možemo spomenuti da je ovdje i replika i najstarijeg pečata tzv. velikog pečata bana Stjepana Drugog Kotromanića čiji se original nalazi u posjedu franjevaca samostana Svetog Bonaventure u Visokom. Ovdje se nalazi još par povelja koje su u posjedu Zemaljskog muzeja BiH, a među njima je i Povelja kralja Tvrtka iz 1380. i Tomaševa iz 1459.”, rekao je Mandžukić.

S obzirom na to da u BiH nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije.

Mandžukić smatra da je poruka izložbe da trebamo voditi računa o svom identitetu jer on zapravo čini kulturu pamćenja.

Direktor Historijskog arhiva Fuad Ohranović rekao je da je cilj izložbe da tri javne ustanove – Historijski arhiv Sarajevo, Muzej Sarajeva i Tešnja, zajedno obilježe Dan nezavisnosti BiH.

“Sa ovom izložbom želimo se prisjetiti kontinuiteta hiljadugodišnje historije naše domovine BiH. Ono što BiH crpi iz srednjovjekovnog perioda je upravo historijski kontinuitet. Izložbom želimo pokazati da ova zemlja živi duže od hiljadu godina i nadamo se da će tako i ostati”, dodao je Ohranović.

Izložba je prošle godine bila otvorena i u Zemaljskom muzeju BiH, zatim u Fojnici, Livnu i Mostaru. Planirano je da se u narednom periodu izložba predstavi i publici u Muzeju u Zenici.