Sarajevo
Izložba o tragovima slavenske i bosanske pismenosti otvorena u Galeriji “Preporod”
Izložba ‘Azbuka i historija’ dokumentarna je postavka o ulozi pisma u kulturnoj historiji slavenskih naroda i pisanja kao osnove historijskog pamćenja čovječanstva
Komparativna dokumentarna izložba „Azbuka i historija/ Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti“ otvorena je u Sarajevu u Galeriji „Preporod“ povodom 1160. godišnjice početka slavenske pismenosti, odnosno 835. godišnjice Povelje bana Kulina i Dana bosanske pismenosti.
Organizatori su Ambasada Republike Bugarske u Bosni i Hercegovini i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ .
Predsjednik „Preporoda“ Sanjin Kodrić i i bugarski ambasador u BiH Valeri Ivanov Yotov ukazali su tokom otvorenja na značaj izložbe, dok su organizaciju ovog zahtjevnog događaja pozdravili i predstavnici kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Grada Sarajeva, Općine Stari Grad i drugih institucija.
Dan bosanske pismenosti obilježava se 29. augusta, na dan kad je 1189. godine izdana Povelja bana Kulina, najstariji bosanski državni i diplomatski dokument i fundamentalno važan spomenik pismenosti na bosanskom jeziku. Dan bosanske pismenosti utemeljila je Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ 2019. godine kao datum koji promovira pismenost na bosanskom jeziku i bosanski jezik, a povodom 830. godišnjice Povelje bana Kulina. Od tada se obilježava svake godine.
Izložba ‘Azbuka i historija’ dokumentarna je postavka o ulozi pisma u kulturnoj historiji slavenskih naroda i pisanja kao osnove historijskog pamćenja čovječanstva. Prati pojavu i razvoj slavenske pismenosti počev od misije slavenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija koji su utemeljili prvo slavensko pismo – glagoljicu i tako 863. godine započeli proces opismenjavanja slavenskih naroda.
Izložbom su predstavljene faze razvoja dva slavenska pisma – najprije glagoljice a potom ćirilice, kao i njihove promjene kao sistema pisanja, s idejom da budu otkrivene društveno-političke i kulturno-historijske činjenice koje su ih izazvale.
Za izložbu je korišćen materijal uglavnom iz Arhiva Centra za slavensko-bizantijske studije „Ivan Dujčev“ iz Bugarske, kao i iz većeg broja bugarskih i stranih knjižnih repozitorija, a mnogi od uzoraka prikazani su prvi put.
Izložba je zajednički projeakt Državnog instituta za kulturu pri Ministarstvu inostranih poslova, Centra za slavensko-bizantijske studije „Ivan Dujčev“ pri ustanovi „Sv. Kliment Ohridski” i Fondacije „Elena i Ivan Dujčev“. Autori izložbe su Aksinija Durova i Vasya Velinova, konsultant je Kazimir Popkonstantinov.
Izložba ‘Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti’ dokumentarna je postavka o historiji pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka pa sve do novijeg vremena, zaključno s početkom austrougarskog perioda.
Izložba pokazuje duboku povijesnu ukorijenjenost i dugu tradiciju bosanskog jezika, ali i pismenosti na bosanskom jeziku, čiji se začeci javljaju upravo u dalekom srednjem vijeku na temeljima ćirilo-metodske misije i općeslavenske pismenosti, dok se njen razvoj odvija tokom svih narednih stoljeća. Sve ovo vrijeme, a sticajem različitih povijesnih okolnosti, tradicija bosanske pismenosti usložnjavala se; učinak toga je i višestrukost pisama bosanskog jezika, među kojima su najprije glagoljica i njezine različite varijante, od kojih je za Bosnu karakteristična glagoljica poluoblog tipa, potom posebna varijanta stare ćirilice, tzv. zapadna ćirilica bosanskog tipa, zatim bosančica te arebica, nakon čega slijede različite starije varijante ćirilice i latinice, kao , napokon, savremena ćirilica i savremena latinica, odnosno ćirilica i latinica kakve danas poznajemo i koristimo.
Izložba je realizirana u Institutu za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ a autori su Erma Ramić-Kunić, Alen Kalajdžija i Sanjin Kodrić.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 