Izložba o najvažnijim detaljima Berlinskog kongresa za BiH

Arhiv Federacije BiH, povodom obilježavanja 140 godišnjice od kada je Austro-Ugarska dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu na Berlinskom kongresu, postavio je danas u Brusa bezistanu izložbu koja donosi najvažnije detalje tog dramatičnog događaja za BiH.

Na nekoliko panela predstavljeno je hronološki kako se odvijao proces preuzimanja upravljanjem BiH nakon što ju je osmanska vlast 415 godina držala u svom okrilju, čemu se usprotivilo bh. građanstvo pruživši otpor i tražeći još i tada slobodnu BiH.

Direktor Arhiva FBiH Adamir Jerković ocijenio je da Berlinski kongres 1878. godine bez sumnje predstavlja jedan od najreprezentativniji događaja u historiji kada je sedam velikih sila odlučilo da BiH bude povjerena Austro-Ugarskoj monarhiji na upravu.

Međutim, kada su iz Austro-Ugarske došli u BiH misleći da će biti srdačno dočekani, Jerković podsjeća da su trupe generala Josipa Filipovića naišle na snažan otpor, iako su i oni, kaže Jerković, iskazali veliku surovost.

Berlinski kongres ima veze sa svim kongresima i mirovnim procesima koji su se dešavali u BiH, smatra Jerković zbog čega je i mišljenja da će biti novi kongres nakon daytonskog jer je kriza u Daytonu samo uspavana budući da je time završen rat, ali spokojstvo ljudima nije vraćeno.

O važnosti ovog historijskog događaja govorio je danas i bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić napominjući da je 1878. godina bila prijelomna za BiH ne samo zato što se oslobodila osmanske vlasti, nego i zbog činjenice da se tada pokušala izboriti nezavisnost.

Ipak, dolazak Austro-Ugarske, kazao je Kljuić, značio je i preporod za BiH kada su do izražaja došli potencijali zemlje te su mnogi arhitekti dolazili u BiH, uvedena je željeznica, električna energija, a onda i tramvaj.

Izložba objedinjuje ove dvije dimenzije Berlinskog kongresa i austrougarskog preuzimanja BiH, podsjećajući na Hadži Lojine čete i Šemsekadićeve ustanke koji su tri mjeseca zadavali na ratištima BiH muke invazivnim jedinicama generala Josipa Filipovića.

BiH tada je napalo 200.000 stranih vojnika koji su se borili protiv 79.000 ustanika. Narodni odbor, zapravo privremena vlada, očajnički je pokušavala da se odupre i na temeljima osmanskog carstva izgradi nezavisnu državu.

Ona međutim nije imala nikakve šanse da preživi nova prekrajanja granica što su uslijedila odlukama Berlinskog kongresa održanog od 13. juna do 13. jula 1878. godine kojim je okončana takozvana velika istočna kriza.