Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Sarajevo

Izložba kaligrafije Mirsada Smajovića sutra u Centru kulture i mladih

izlozba kaligrafije (1)

Autor izložbe Mirsad Smajović Mirza kazao je, između ostalog, da ipak najviše govore djela, da pri pogledu na njih prestaju sve priče

Centar kulture i mladih (CKM) Općine Centar Sarajevo, u okviru svojih i aktivnosti Foto galerije Centra, organizirat će u četvrtak, 17. septembra prodajnu izložbu kaligrafija autora Mirsada Smajovića Mirze.

Smajović će se publici predstaviti sa 28 kaligrafija, rađenih na vještačkoj koži sa zlatnim listićima.

Kako je istaknuto danas na najavnoj pres konferenciji, brojne aktivnosti CKM-a su način da i u vremenu korone te zatvorenosti institucija kulture, ova institucija da doprinos kulturnom otporu te organizovanjem izložbi pomogne samostalne umjetnike.

Direktor Centra kulture i mladih Armin Omerović istakao je da je Centar usprkos svemu aktivan te da organizira izložbe, predstave, a također su startale s radom i škole koje se nalaze pri CKM-u.

Omerović je naveo da CKM želi pružiti pomoć samostalnim umjetnicima, koliko su u mogućnosti.

– Znamo da već šest mjeseci nisu u mogućnosti da zarađuju hljeb a ulažu u svoja djela – kazao je on.

Autor izložbe Mirsad Smajović Mirza kazao je, između ostalog, da ipak najviše govore djela, da pri pogledu na njih prestaju sve priče.

Govoreći o situaciji u kojoj se nalazi kao umjetnik, on je naveo da u vremenu pomjerenih vrijednosti za stvaranje je najbitnija ljubav.

– Ja se borim, radim i ustrajavam. Teško vrijeme jeste ali nas i to obavezuje da radimo i budemo još bolji – smatra on.

Kaligrafija je umjetnost lijepog pisanja (krasnopis). Svaka civilizacija imala je svoju kaligrafiju, na primjer arapska kaligrafija, osmansko-turska, kineska i druge. Osmanska kaligrafija je bila veoma razvijena u 15. i 16. stoljeću.

Objekte islamske arhitekture, nezavisno od mjesta nastajanja, karakterisala je islamska ornamentika, kao i dekorativna arapska kaligrafija i epigrafika. Glavni motiv za razvoj ove vrste umjetnosti dekorisanja prostora je odsustvo slikarstva i skulpture. Islamske vjerske norme izričito zabranjuju prikazivanje figura i likova. Upravo zbog toga arapsko pismo postaje autentični simbol islamske umjetnosti. Ovo pismo se sastoji od 28 slova (harfova) koja se bilježe u četiri varijante, a svaka varijanta zavisi od toga kakvu poziciju zauzimaju riječi: samostalnu, inicijalnu, medijalnu ili finalnu. Stilizovanjem ovih slova nastalo je nekoliko vrsta dekorativnog arapskog pisma koja su na temelju nacrta majstora kaligrafije ukrašavala sakralne i javne objekte, ali i rukopise, odjeću, oružje, kao i druge predmete od metala.

Izložba će biti otvorena do 24. septembra.

Mirsad Smajović Mirza rođen je 1967. godine u Sarajevu. Od 1974. do 1978. godine izučava kaligrafiju i Kur'an kerim pismo pod nadzorom prof. Ešrefa Kovačevića i hfz. Kadrije Jakupija.

Profesionalno se počinje baviti kaligrafijom 1998. godine. Nagrađivan je i pohvaljivan od pakistanskih i iranskih profesora za doprinos islamskoj kaligrafiji. Godine 2008. dobio je status ‘istaknutog samostalnog umjetnika’ u Bosni i Hercegovini. Njegova kaligrafska djela nalaze se u mnogim galerijama, a jedno od njih nalazi se u pakistanskom nacionalnom muzeju Lahore. Samostalno je izlagao u mnogim gradovima i zemljama (Laipzig, München, Berlin-Njemačka, Zürich, Luzern-Švicarska; Istanbul, Isparta- Turska; Dubai, Abu Dhabi-UAE, Iran; Pariz-Francuska; Rotterdam, Eindhoven–Nizozemska, Lahore-Pakistan, Zagreb, Beograd, S arajevo, Zenica, Tuzla, Donji Vakuf, Goražde, Konjic…).