sarajevo
Izložba “Između Varšave i Sarajeva nije čak ni korak”
Zanimljivo je da uprkos bliskim kontaktima u oblasti literature između Poljske i Bosne i Hercegovine, još nije potpisan sporazum o kulturnoj saradnji
Izložba “Između Varšave i Sarajeva nije čak ni korak” autorice Magdalene Olewniczak otvorena je večeras u Sarajevu u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz tog muzeja.
Osim autorice, na otvorenju su se obratili direktorica Muzeja Šejla Šehabović i predstavnici Ambasade Republike Poljske u Sarajevu Krystyna Żukowska-Efendić i Bohdan Korzeniowski.
Izložba je rezultat tromjesečne prakse u okviru programa Erasmus+, koju je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH obavljala Magdalena Olewniczak, magistrica kroatistike na Univerzitetu Adam Mickiewicz u Poznanju (Poljska).
Cilj projekta je prikupljanje i spremanje znanja o prisutnosti bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti u Poljskoj od 1992. do maja 2022. godine.
Prema riječima autorice, izbor godine 1992. nije slučajan, naprotiv, izuzetno je to važan period u historiji Bosne i Hercegovine jer upravo te godine je postala suverena država koja je sama počela voditi svoju kulturnu politiku.
Zanimljivo je da uprkos bliskim kontaktima u oblasti literature između Poljske i Bosne i Hercegovine, još nije potpisan sporazum o kulturnoj saradnji.
Iz programa rada Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine za 2022. godinu proizlazi da je potpisivanje i implementiranje sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Poljske o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i mladih planirano za posljednji kvartal ove godine.
Osim svog glavnog cilja (identificiranja prijevoda bosanskohercegovačke književnosti na poljski jezik), izložba se fokusira i na same prevodioce kojima se pripisuje uloga ambasadora ne samo književnosti nego i cijele kulture Bosne i Hercegovine.
Izložbu prati istoimena publikacija iz koje se može saznati da su na poljski jezik prevedena djela Ive Andrića, Miljenka Jergovića, Feride Duraković, Maka Dizdara, Dževada Karahasana, Izeta Sarajlića, Stevana Tontića, Josipa Ostija, Gorana Simića, Nenada Veličkovića, Ivana Kordića, Hadžema Hajdarevića, Šejle Šehabović, Darka Cvijetića, Aleksandra Hemona, Marine Trumić i mnogih drugih.
