Izložba fotografija Zorana Filipovića u Umjetničkoj galeriji BiH

Izložba fotografija “1993.” Zorana Filipovića otvorit će se u utorak, 7. februara 2023, u 19 sati u Umjetničkoj galeriji BiH.

Izložba fotografija “1993.” nastavak je prethodne uspješne izložbe fotografija i istoimene monografske knjige “1991.” Zorana Filipovića. Nova izložba na brutalno poetičan način prati život stanovnika u ratom poharanoj Bosni i Hercegovini, u gradovima: Mostaru, Čapljini, Stocu, rodnom gradu Zorana Filipovića – Brčkom, Gradačcu, Tuzli, opkoljenom Sarajevu…

Neke od ovih fotografija, koje će prvi put biti izložene na ovoj izložbi, postale su, posredstvom brojnih međunarodnih medija s kojima je autor tada sarađivao, te njegove tadašnje agencije, glasovite MAGNUM Photos (Pariz, London, New York, Tokio), simboli rata u Bosni i Hercegovini.

“Izložba započinje fotografskim esejom o ratom poharanom bosansko-hercegovačkom gradu Mostaru snimljenom u kasnu jesen 1992. godine, gdje se rat iz susjedne Republike Hrvatske upravo proširio, nošen iracionalnom mržnjom i neobuzdanom željom političara i čelništva susjedne države i JNA o širenju Srbije na teritorij susjednih država. Dok je rat u Hrvatskoj u tome periodu poprimio rovovska obilježja i dok su linije razgraničenja između zaraćenih strana; hrvatskih branitelja i srpskog agresora, bile relativno stabilne i s jako malo ratnih djelovanja, u susjednoj Bosni i Hercegovini je bilo upravo suprotno – rat se tek počeo razbuktavati i pokazivati svoje najgore i najružnije lice.

Mostar, Čapljina, Stolac mjesta su u Hercegovini s kojima započinjem ovu fotografsku priču. Nakon toga odlazim glasovitom ‘Cestom spasa’, koja je preko tada slobodnih BiH prostora spajala jug zemlje – Hercegovinu, sa sjeverom zemlje – Bosanskom Posavinom. Bila je već rana zima i snijeg je već odavno pao kada sam u pogibeljnoj akciji stigao na slobodne prostore sjeverne Bosne i Bosanske Posavine. Gradačac, Tuzla i na koncu rodno Brčko bili su moja tadašnja krajnja odrednica. Hrvati i Bošnjaci su se tamo zajednički snažno odupirali znatno oružano nadmoćnijem agresoru, i to je oružano bratstvo nadahnjivalo, što se i vidi na tim mojim fotografijama.

Božić 1992. i Novu 1993. godinu dočekao sam u opkoljenom Sarajevu gdje ću, zbrojano sve skupa, provesti oko 6 sljedećih mjeseci, svjedočeći svojim fotografijama i reportažama (koje su objavljivali najutjecajniji svjetski mediji), o strahovitoj patnji sarajlija u opkoljenom gradu. Izloženi svakodnevnom granatiranju teškog topništva i kukavičke snajperske vatre s okolnih brda, u gladi, studeni i oskudici svake vrste. Živio sam tamo s njima, dijeleći njihovu tešku sudbinu na svaki mogući način; gladujući kada su i oni gladovali, smrzavajući se kada su se i oni smrzavali. Granate, koje su svakodnevno padale na grad, nisu imale imena. Podjednako su tada bile namijenjene i meni, kao što su bile namijenjene i njima. Tu smo svi, u opsjednutom Sarajevu, barem u tome bili ravnopravni.

Fotografije koje sam tada snimio i tekstovi koje sam tada napisao, zbog svoje iskrene identifikacije s ovim napaćenim ljudima pogođenim strašnim neopisivim zločinom i nadljudskom patnjom kojoj su bili izloženi, punile su stranice najuglednijih svjetskih medija. Najbolje od toga želim predstaviti upravo na ovoj izložbi i istoimenoj monografskoj knjizi ‘1993.’ kao upozorenje, ako ne čovječanstvu, a ono nama samima.” Zoran Filipović

Biografija

Zoran Filipović

(Brčko, Bosna i Hercegovina, 1959)

Profesionalni je fotograf i pisac, a posljednjih se godina sve više bavi grafičkim i produkt dizajnom. Svoju je profesionalnu karijeru započeo u zagrebačkom magazinu “Start” i političkom tjedniku “Danas”. Do sada je objavio 21 autorsku knjigu, u kojima često kombinira svoje fotografsko i književno umijeće, a koautor je i na više skupnih knjiga. Knjige objavljuje u zemlji i inozemstvu. Za svoj je fotografski i književni rad više puta nagrađivan, uglavnom u inozemstvu. Njemačko izdanje njegove knjige Ein Jahr in der Hölle (Sezona pakla – Sarajevo Anno Domini 1993) proglašeno je u Njemačkoj knjigom mjeseca. Knjiga Entseeltes Land, koju je 1995. objavio jedan od najuglednijih njemačkih nakladnika Herder Verlag iz Freiburga, bila je pri vrhu njemačkih bestseler ljestvica. U kazališnoj sezoni 1995/96. bečki Theater der Jugend postavlja kazališnu predstavu u kojoj se koriste dijelovima tekstova iz njegovih knjiga Dnevnik smrti i Sezona pakla. Knjiga Papa u Hrvata dobila je brončanu plaketu SAPPI u konkurenciji najbolje tiskanih knjiga svijeta za 1997., a knjiga Papa u Sarajevu srebrnu plaketu za 1998. godinu. Suradnik je više uglednih svjetskih revija i magazina (“Le Figaro Magazine”, “Paris Match”, “Life”, “Die Zeit”, “Frankfurter Allgemeine Magazin”, “Vogue/GQ”, “Photo” i dr.). Tijekom suradnje s glasovitom agencijom Magnum Photos (Pariz, London, New York, Tokio) potpisivao se pseudonimom ZORO, pod kojim je i poznat svjetskoj fotografskoj javnosti. Izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima (Stockholm, Kopenhagen, Beč, Prag, Bratislava, Frankfurt, Perpignan, Valencija, Sarajevo, Zagreb, Abu Dhabi, Kairo, New York, Teheran, Mexico City, Rabat (Maroko) i dr.). O njemu i njegovu radu snimljeno je u inozemstvu više dokumentarnih filmova, kao što je film njemačke državne TV kuće ARD i drugih. Od 1985. godine je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te Hrvatskog novinarskog društva i International Federation of Journalists. Od 1978. živi i radi u Zagrebu.

Više biografskih podataka o Zoranu Filipoviću pronađite na sljedećoj poveznici: www.zoranfilipoviczoro.com