Hašimbegović: Historijski muzej BiH kvalitetnim programom ispunio svoju javnu misiju

Historijski muzej BiH je sa jako malo javnog novca, izdvojenog iz budžeta Kantona Sarajevo isključivo za projekte, ispunio svoju javnu misiju u ovoj godini. Imali smo kvalitetan program cijelu godinu, a pritom namakli sredstva za plate uposlenicima te ispunili sve obaveze prema državi. Za instituciju koja se ne finansira iz budžeta i više nego odličan uspjeh – kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, rezimirajući rad te institucije u 2022. godini.

Istakla je da je ovu godinu rada Muzeja obilježilo i nekoliko važnih priznanja, između ostalog za dizajn te upotrebu novih medija, a stigla je i jedna viteška nagrada.

– Što se tiče programa, uspjeli smo se držati ranije uspostavljenog muzejskog kalendara – “Sarajevske zime”, dana muzeja, ljeta u muzeju, mjeseca muzeja, obilježili smo značajne datume i godišnjice, a publika nas je, kao i svih ranijih godina, podržavala. Ove godine vratio se i predpandemijski broj stranih posjetilaca, tako da nam ni stranih jezika i kulturološke raznolikosti ovog ljeta nije falilo u Muzeju – kazala je Hašimbegović.

Ona navodi da su se najvažniji projekti u 2022. odnosili na sređivanje i korištenje muzejskog fundusa, a time i skretanje pažnje na bogatstvo kulturno-historijskog naslijeđa koje Muzej čuva.

Arhivska zbirka i Zbirka trodimenzionalnih predmeta, ustvrdila je direktorica Historijskog muzeja BiH, bile su predmetom rada protekle dvije godine – zajedno sa mladim ljudima tragali su za mladima u Drugom svjetskom ratu, njihovim sudbinama, s pitanjima koliko su generacije u svojim dvadesetim u burnim vremenima bili objekti, a koliko subjekti historije, tj. da li su imali mogućnost izbora i kako su je koristili.

– Zanimljivo je bilo gledati na muzejsku građu iz ove perspektive, zanimljiv je bio i proces rada, a rezultati su donijeli su vrlo inspirativne i živopisne priče koje smo podijelili s publikom u toku Mjeseca muzeja, ove godine posebno posvećen radu s mladima. Sretni smo da je u toku novembra i manifestacije više od hiljadu mladih prošlo kroz naše programe, a rezultati rada na ovom projektu, podržanom od EVZ Fondacije, mogu se vidjeti i u osvježenom Otvorenom depou Muzeja – kazala je Hašimbegović.

U ovoj godini, kako je istakla, rađeno je i na promociji fotografskog fundusa muzeja, u okviru projekta sa Kings College London.

– Otvorili smo ga prema istraživačima i umjetnicima, reaktivirali mračnu komoru tj. foto-laboratorij za rad na analognoj fotografiji, a sa projektom nastavljamo i početkom 2023. godine, kada je u planu štampanje publikacije sa fotografijama iz Foto-depoa – naglasila je Hašimbegović.

Kad su izložbeni projekti u pitanju, ova godina je prošla u znaku međunarodnih gostovanja muzejskih izložbi.

– Naša izložba “Wake up Europe”, nagrađena ove godine i za dizajn na BIG SEE platformi, putovala je po evropskim gradovima u okviru obilježavanja 30. godišnjice od početka opsade Sarajeva, i mogla ju je vidjeti publika u Berlinu, Strasbourgu i Barceloni. Lokacije nisu slučajno odabrane, radi se o gradovima iz kojih su 90-ih godina prošlog stoljeća dolazile različite inicijative solidarnosti prema BiH i konkretna podrška njenim građanima. Ima još dosta gradova na mapi solidarnosti koje bi izložba mogla posjetiti, samo u Italiji veliki je broj gradova u kojima su se građani preko različitih organizacija u velikom broju uključili u podršku BiH u toku rata – kazala je Hašimbegović.

Dodala je da će nastaviti i dalje tražiti partnere koji bi mogli pomoći da “Wake up Europe” prikažu u što više gradova, jer izložba o solidarnosti se pokazala izuzetno aktuelnom, pogotovo danas u svjetlu rata u Ukrajini.

Priče o solidarnosti postavljene su i u digitalnom formatu – dvojezične su i mogu se pronaći na www.wakeupeurope.ba.

Govoreći o tome šta su posjetioci mogli da vide tokom posjete Muzeju, Hašimbegović je istakla da je dinamika rada Muzeja i programa takva da su se posjetitelji u toku godine slobodno mogli vraćati u Muzej više puta, svaki put bi ih dočekali novi sadržaji i izložbe. One su ili plod saradnje s drugim partnerima ili rezultat vlastite produkcije.

Izdvojila je dvije velike izložbe s kojima i završavaju godinu, tj. posjetioci ih i dalje mogu vidjeti u Muzeju. Prva je rezultat višemjesečnog istraživanja i prikupljanja nove građe iz novije historije Bosne i Hercegovine. Naime, bavili su se radom institucije Predsjedništva RBiH u periodu 1992-1995 i propitivanjem njegove uloge u očuvanju cjelovite i multietničke BiH.

– Kroz dokumente, fotografije, štampu i razgovore sa sudionicima vremena te uz impresivan dizajn, vjerujem da smo dali značajan doprinos kad se radi o muzeološkoj obradi teme i njenom predstavljanju široj javnosti, a dijelom i doprinos proučavanju političke historije BiH – podvukla je.

Druga izložba, stava je Hašimbegović, nije ništa manje impresivna i rezultat je višegodišnje saradnje Historijskog muzeja sa umjetničkom grupom IRWIN i Muzejom savremene umjetnosti RS. Kolekcija portreta narodnih heroja iz muzejskog fundusa, stavljenih u kontekst savremene umjetnosti, nakon Banja Luke, Galerije Božidara Jakca u Sloveniji i Maxxi muzeja u Rimu, vratila se na svoje izvorno mjesto – no ne odmah u depo nego najprije posjetiteljima, i to u obnovljenu galeriju Muzeja.

Kada je u pitanju plan Historijskog muzeja BiH za iduću godinu, Hašimbegović naglašava da će ista strategija rada kao i prethodnih godina biti nastavljena i u budućnosti.

– U naš kalendar dešavanja već smo ubacili niz aktivnosti kao rezultat domaće i međunarodne saradnje, pa će naša publika u toku naredne godine moći vidjeti izložbe za Dan žena, izložbu o gastarbajterima, o vojnoj i turističkoj infrastrukturi na Jadranu, udžbeničkoj politici i tumačenju historije u podijeljenom društvu, izložbe o temama iz perioda opsade Sarajeva i druge sadržaje. U narednoj godini u centru naših aktivnosti biće i nastavak bavljenja Drugim svjetskim ratom kroz projekat “Wer ist Walter”, podržan od EVZ Fondacije, u kojem će se domaći i međunarodni historičari i muzealci baviti “našim” i “njihovim” valterima, tj. temom otpora fašizmu u Drugom svjetskom ratu – kazala je u razgovoru za Fenu Hašimbegović.