Gromoglasan aplauz i ovacije kao uvertira u 24. Sarajevske večeri muzike

Koncert „U susret SVEMU-u“ u muzičkom životu bosanskohercegovačke prijestolnice godinama slovi za pouzdanog vijesnika manifestacije koja promovira izvrsnost na polju muzičke umjetnosti. Muzički znalci će prepoznati da je riječ o festivalu Sarajevske večeri muzike (SVEM) – koji će, ako ćemo suditi prema najavnom koncertu, i ove godine ponuditi program ispunjen zapaženim interpretacijama domaćih i stranih umjetnika.

Naime, koncertno veče „U susret SVEMU-u“ održano, 09. maja 2018. godine, u Bošnjačkom institutu s početkom u 20 sati ponudilo je istinsko osvježenje za publiku koja zna cijeniti iskrenu umjetničku angažiranost. A da se doista radilo o „osvježenju“, koje razbija stanovitu uniformiranost muzičkog života Sarajeva, govori i podatak da su na koncertu nastupili mladi i nadasve talentirani umjetnici iz Slovenije, violončelistica Sara Čano – studentica četvrte godine Konsertvatorija za glasbo in balet u Ljubljani i violinista Nikola Pajanović – student treće godine na pomenutoj Akademiji, te perspektivna pijanistica iz Tea Andrijić.

Slijedeći ustaljenu koncepciju koncerta kojim se publici želi predstaviti mladalačka znatiželja koja tek treba rezultirati zenitom umjetničkih dostignuća, organizatori su u perspektivnom trojcu prepoznali potencijal koji tokom koncertne večeri nije iznevjerio prisutne.

Već i sam programski odabir sačinjen od serioznih djela kasnog romantizma te 20. stoljeća, bez upliva vanjske dekorativnosti koja podilazi slušateljima, ukazivao je da su umjetnici spremni ući u koštac s ostvarenjima koja bi i za umjetnike s daleko većim scenskim iskustvom predstavljala izazov.

No, program satkan od kompozicija Frédérica Chopina – Aleksandra Glazunova, Dimitrija Dimitrijeviča Šostakoviča, Davida Poppera, Henryka Wieniawskog, Gaspara Cassada, Eugéne Ysaÿea, Radiona Ščedrina te Fritza Kreislera, iskazao je talent interpretatora u punom sjaju podcrtavajući odlučnost da se notnom tekstu prilazi s istančanom dozom ozbiljnosti i posvećenosti. Naime, nakon numere Etida za violončelo i klavir op. 25 br. 7 (F. Chopin – A. Glazunov) u interpretaciji izvrsne violončelistice Sare Čano i pijanistice Tee Andrijić, koje su slušatelje uvele u atmosferu zrelog romantičarskog duha, uslijedila je autentična izvedba Četiri preludija za violinu i klavir op. 34 proslavljenog ruskog kompozitora D. Šostakoviča.

Nikola Pajanović (violina) i Andrijićeva (klavir) pokazali su da im polazi za rukom ponirati u najskrovitije tajne Šostakovičeve kreacije, pri čemu je violinista bez većih poteškoća savladavao i najzahtjevnije dijelove notnoga teksta. Uspjeh interpretacije Pajanović je ponovio i u numeri Varijacije na originalnu temu za klavir i violinu op. 15 (H. Wieniawski), dok se pijanistica pokazala nadasve muzikalnim saradnikom koji pomno odmjerava dokle seže domena violinske dionice, a gdje glavnu ulogu preuzima klavir. Zahvaljujući ostvarenom dijalogu dvaju umjetnika i prelijevanju muzičkih zbivanja iz jednog instrumenta u drugi izrasla je logična tvorevina neposredna djelovanja, koja je ostavila stanovit utisak na prisutne.

Sva raskoš talenta mladih umjetnika došla je do izražaja u dijelu programa predviđenom za izvedbu numera napisanih za solo violončelo, odnosno violinu. Naime, potpunu zvučnu sinergiju s instrumentom čelistica Čano ostvarila je tokom interpretacije Svite za violončelo solo kompozitora iz prve polovine 20. stoljeća Gaspara Cassada, gdje je prepuštena vlastitoj umjetničkoj viziji nastojala dočarati, ali i predstaviti različite zvukovne boje, počev od zvonkog fortissima, pa do nježnog i emancipiranog pianissima. U jednakom raspoloženju protekao je i ostatak koncerta na kome su se nizale virtuozne kreacije poput Sonate za violinu solo op. 27 br. 3 (E. Ysaÿe), gdje je Pajanović dokazao da posjeduje sve odlike koncert majstora, potom Quadrille za violončelo i klavir iz opere Ne samo ljubav (R. Ščedrin), ili pak djela Tambourin chinois za violinu i klavir op. 3 (F. Kreisler) ostavljenog za koncertnu završnicu.

Vrsna i nadahnuta izvedba koja je u cjelosti obilježila koncert pokazala je da su u vrijeme kada se muzika sve više komercijalizira, nastojanja umjetnika da prirede solističko veče vrijedno pamćenja ipak urodila plodom pretvarajući se u svojevrsni muzički podvig nagrađen gromoglasnim aplauzom i ovacijama.

Lana Paćuka