Forum teatar u Kaknju: Djevojčica Ruža iz predstave morala se udati

Kada su djevojčicu Ružu poveli u svadbenoj povorci dogovorenog braka, Zemina nije mogla zaustaviti suze. Svadba je dio predstave ‘Ruža’ koja govori o problemu maloljetničkih brakova izvedene u okviru programa Edukacije zasnovane na drami u Osnovnoj školi “Hamdija Kreševljaković” u Kaknju.

Zemina je predstavu posmatrala iz publike, a njena kćerka Aida bila je u ulozi Ruže, djevojčice koju brat i majka prisiljavaju na dogovoreni brak.

“Predstava je odlična, a tema me i lično pogodila. Ako sam se ja udala sa 15 godina, ne mora se i moja kćerka udati i ni jedna djevojčica se ne mora udati prije nego što treba. To nije tradicija. Mene još tada niko nije prisilio, bili smo mladi, zavoljeli se i htjeli smo se vjenčati, ali sam ipak nekako ostala bez djetinjstva, bez škole, bilo je prerano. Još ako je prisila kao u ovoj predstavi i kao što se događa u stvarnosti, onda je to stvarno loše.

Školujem svoje dijete, želim da završi školu i fakultet, i da se uda kad bude dovoljno zrela i kada bude željela”, kaže nam Zemina nakon izvedene predstave.

Aida je sedmi razred osnovne škole i kaže da se dobro snašla u ulozi Ruže i da joj gluma s ostatkom ekipe predstavlja sjajno iskustvo:

“Bilo je lijepo glumiti, a i tema je vrlo važna i mislim da je o ovome potrebno pričati svim mladima kako bi uradilisve da se ne nađu u takvoj situaciji kao Ruža. Da mi se neka drugarica požali kako je žele udati, otišla bih njenim roditeljima i rekla im da to ne čine, djeci treba djetinjstvo”, kaže nam Aida.

Predstava govori o djevojčici Ruži kojoj je brat ugovorio brak, oca nema, a mama ga u tome podržava ili ga ne sprečava. Ruža prestaje dolaziti u školu, a medijatorica uz pomoć učiteljice pokušava spriječiti brak, obraćaju se i socijalnom radniku, ali bezuspješno. Ruža se na kraju udaje i odvode je, a potom se uključuje publika. Najprije na ‘vruću stolicu’ izvode mamu i brata kojima iz publike postavljaju pitanja, nakončega se neke scene ponovo igraju i publika ima pravo da se uključi i stave se u ulogu nekoga od onih koji su mogli, a nisu učinili dovoljno.

Učenica osmog razreda Belma bila je aktivna u postavljanju pitanja iz publike, a odlučila se uključiti i u predstavu i to u ulozi medijatorice kako bi energičnije odbranila Ružu. I svojom upornošću je uspjela ubijediti brata da odustane od nauma.

“Željela sam da pokažem da može drugačije,da ne moramo samo posmatrati već i da nešto možemo učiniti. Mislim da nijedna djevojčica ne treba pristati na nešto što ne želi, i mislim da oni koji mogu moraju u takvim slučajevima pomoći”, kaže Belma. U publici je i Hana iz sedmog razreda koja kaže da je iz predstave mnogo naučila.

“Mislim da što više mladih treba vidjeti predstavu i naučiti više o ovome. Da se nađem u situaciji da me bilo ko na nešto želi prisiliti, ne bih na to pristala ni za šta na svijetu, imam pravo na svoje djetinjstvo”, kaže Hana.

Mamu je u predstavi glumila Almina, a Adelisa je bila u ulozi romske medijatorice.

“U predstavi samjer mladima želim pokazati da imaju izbor, da trebaju završiti školu i uživati u djetinjstvu”, kaže Almina koja, kao i Adelisa, ima mnogo prijateljica koje su se rano udale:

“Nije sve prisila, zavole se, mladi se vjenčaju, žure, a ima vremena, svi ćemo se udati alisve usvoje vrijeme”, kaže Adelisa koja je završila Trgovačku školu u Kaknju. U ulozi brata odlično se snašao Nadin, učenik drugog razreda Srednje elektrotehničke škole.

Kaže da se njegovi ličnistavovi potpuno razlikuju od stavova brata kojeg igra:

“Mladima treba otvoriti oči, da se ovakve stvari ne dešavaju i da se nikome ne trebaju desiti. Moramo takvim pojavama reći stop!”, kaže Nadin.

Direktorica Osnovne škole “Hamdija Kreševljaković” u Kaknju Nedžma Buza kaže kako je potrebno govoriti o temi o kojoj govori predstava ‘Ruža’.

“Tema je vrlo bitna i aktuelna u vremenu i podneblju u kojem živimo, važno je je za svu djecu i za zajednicu da budušto bolje informisanii da znaju kako da postupaju u takvim slučajevima”, kaže direktorica Nedžma Buza koja je bila aktivna i u postavljanjupitanja akterima predstave na ‘vrućoj stolici’.

Mujo Fafulić iz Centra za podršku Roma “Romalen” iz Kaknja čiji suaktivistice i aktivisti učestvovali u predstavi kaže kako je zadovoljan načinom na koji su mladi prikazali temu, i načinom na koji je publike reagovala.

“Djeci treba govoriti o ovoj temi, ali i odraslima, jer su oni ti koji odlučuju i kojitreba da promijene svoja mišljenja istavove, da shvate da te stvari nisu ničija tradicija niti običaji već kršenje prava djeteta”, kaže Mujo Fafulić.

Ulogu ‘jockera’ u predstavi imala je Murisa Halilović koja je krajem 2016. skupa s mladima iz cijele BiH imala priliku proći radionice koje su podržali UNFPA i UNICEF BiH i koje su organizirane kroz dvije petodnevne sesije u sklopu trening programa Edukacije zasnovane na drami u rješavanju kontroverznih, ali izrazito bitnih tema za lokalnu zajednicu.

Poslije edukacije, mladi ‘grassroot’ lideri pripremali su sa različitim grupama predstave na više lokacija: Visoko, Prnjavor, Tuzla-Živinice i Kakanj gdje se održavaju posljednje dvije izvedbe.

“Mladi su kroz edukacije a potom i predstave pokazali da su im sada otvorene oči za sve što se dešava oko njih, naučili su jednu korisnu metodu preko koje mogu djelovati na svoju okolinu, a to je forum teatar i odlučili da ne budu samo slučajni prolaznici, već oni koji reaguju i koji znaju kako treba reagovati. Djevojčice sa 13 godina ne treba da budu majke. Priča iz predstave istinita je priča, naša Ruža se morala udati,druge djevojčice ne moraju”, kaže Murisa Halilović.

UNFPA i UNICEF zajedno grade mrežu pojedinaca koji teže ka poboljšanju uvjeta u njihovim zajednicama putem inkluzivnih, inovativnih alata u svom profesionalnom djelovanju u Bosni I Hercegovini. Inovativni pristupi daju mogućnost usmjeravanja pažnje javnosti na neodložive probleme u zajednici, bez pribjegavanja polemikama zarad publiciteta.

Jedan od takvih pristupa jeste i Edukacija zasnovana na drami (theatre – based education – TBE), čiji je opći cilj izgradnja kapaciteta tzv. grassroots lidera za primjenu ove edukacije u njihovom radu na podizanju svijesti društva o osjetljivim pitanjima marginaliziranih zajednica, kao što su seksualno i reproduktivno zdravlje i prava (SRZP), ravnopravnost spolova (poseban naglasak na preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom konflikta), prava djevojčica i dječaka da budu zaštićeni od svih oblika nasilja, marginalizirane zajednice te ostale osjetljive teme.