Formira se zbirka posvećena Karimu Zaimoviću, mladom piscu ubijenom tokom opsade

Sporazum o otkupu građe i formiranju zbrike „Karim Zaimović“ bit će potpisan u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u ponedjeljak, 26. decembra.

Sporazum će potpisati direktorica te institucije Šejla Šehabović i majka Karima Zaimovića, Ašida Zaimović.

Potpisivanju će prisustvovati i kantonalni ministar kulture i sporta Samir Avdić, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i dopredsjedavajuća Gradskog vijeća Mirela Džehverović.

Time će zbirka „Karim Zaimović“ postati 68. po redu književna zbirka koja se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, najavljeno je iz te institucije.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH pohranjene su zbirke posvećene – Ivi Andriću, Meši Selimoviću, Maku Dizdaru, Isaku Samokovliji, Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Ziji Dizdareviću, Branku Ćopiću, Petru Kočiću, Kalmiju Baruhu i mnogim drugim književnicima, a dio je izložen i u Stalnoj postavci ove institucije.

Otkup građe i formiranje zbirke je prva faza obimnijeg projekta koji podrazumijeva digitalizaciju zbirke „Karim Zaimović“.

Sredstava za ovu prvu fazu projekta osigurali su Ministarstvo kulture i sporta KS te Grad Sarajevo, na inicijativu Mirele Džehverović.

– Ovim projektom želimo sačuvati lik i djelo Karima Zaimovića od zaborava i omogućiti lakši rad potencijalnim istraživačima i istraživačicama. Također, sigurni smo da će se arhiviranjem ove zbirke u javnom prostoru postaviti pitanje važnosti postojanja alternativnog i univerzalnog književnog kanona. Formiranje i predstavljanje ove muzejske zbirke služi kao podsjetnik da se Sarajevo sjeća Karima Zaimovića. Priča o Karimu šalje snažnu poruku otpora ratu slavljenjem ljudske kreativnosti i moći umjetnosti da nadživi ratove i stradanja – napisala je Ifeta Lihić, autorica projekta “Otkup, digitalizacija i prezentacija muzejske zbirke Karim Zaimović”.

Dodala je kako sveukupni cilj ovog projekta jeste odati počast velikom piscu i istovremeno poslati poruku o snazi ​​umjetnosti u ratu i njenoj ulozi u izgradnji mira.

– Ova kolekcija je poklon građankama i građanima Bosne i Hercegovine, kao i svim posjetiteljima/cama – navela je Lihić.

Karim Zaimović bio je pisac priča i stripova, književni i muzički kritičar, novinar i istaknuta ličnost sarajevske kulturne scene, posebno tokom opsade (1992-1995). Njegov izuzetan talenat pružio je nakratko utočište od surove ratne stvarnosti.

Njegov mladi život tragično je okončan 13. avgusta 1995. godine uslijed ranjavanja. Bio je jedna od posljednjih civilnih žrtava rata.

Njegova djela privlače čitatelje svih generacija. Lik Karima Zaimovića utjelovljuje koncept otpora umjetnosti smrti i urbanoj destrukciji. Mnogi kritičari su pisali o njegovom radu. Tu je i poznati pozorišni komad zasnovan na njegovoj knjizi i životu (Tajna džema od malina), Fondacija Karim Zaimović i više izdanja njegovih knjiga koje se još prodaju u velikom broju primjeraka.

Djela Karima Zaimovića predstavljaju glas sa alternativne scene koji ne poznaje nacionalne pripadnosti. Trenutno ne postoji arhivska zbirka o Karimovom stvaralaštvu, ni ulica koja nosi njegovo ime, čak ni izložba ili stalna muzejska zbirka koja svjedoči o njegovom izuzetnom talentu i doprinosu.