Filmskim programom obilježavanje 30 godina od pada Berlinskog zida

Ambasada Savezne Republike Njemačke i Goethe-Institut BiH filmskim projekcijama u sarajevskom kinu Meeting Point od 12. novembra do 3. decembra obilježit će 30 godina od pada Berlinskog zida.

Projekcije filmova bit će organizirane svakog utorka u 20 sati, saopćeno je iz kina Meeting point.

Tako će u utorak, 12. novembra na programu biti film nagrađen Oskarom za najbolji strani film “Život drugih” u režiji Florian Henckel von Donnersmarck (2005/2006.).

Posjetioci tog programa također će moći da pogledaju filmove “Good bye, Lenin!” u režiji Wolfganga Beckera, “Trag kamenja” u režiji Franka Beyera te “Aleja sunca” u režiji Leandera Haußmanna.

U igranom filmu “Život drugih”, koji je dobio Oscara za najbolji strani film, satnik Štazija Gerd Wiesler dobija naredbu da prati pisca Georga Dreymanna, ali prisluškivanje promijeni i njega samog.

Istočni Berlin 1984. godine: Praćenje i represija posebno nad umjetnicima spadaju u DDR-ovu u svakodnevnicu. Satnik Štazija Gerd Wiesler dobija naređenje da prisluškuje slavnog dramskog pisca Georga Dreymanna i pronađe inkriminirajući materijal o njemu. Stručnjak za ispitivanje sve dublje uranja u privatni život umjetnika i njegove supruge. Pri tome sve više počinje sumnjati u svoja moralna i ideološka ubjeđenja.

Radnja filma “Good bye, Lenin” smještena je u Berlin (istok) jesen 1989: Majka Alexa Kernera poslije srčanog udara leži u komi, i tako joj promiče pad Zida. U ljeto 1990. budi se iz kome. Doktor upozorava da svako uzbuđenje za pacijenticu može biti kobno po život. Alex pred njom mora da taji kraj SED-države (Jedinstvene socijalističke partije Njemačke). On i njegovi prijatelji zavaravaju bolesnu ženu daljim postojanjem DDR-a; dugo opstaju u toj iluziji sve dok dođe do trenutka da se istina ne može više skrivati. Ova bistra komedija bila je najuspješniji njemački film u 2003. godini.

Ostvarenje “Trag kamenja” otvara priču da su na velikom gradilištu Schkona u borbi za ispunjenje plana i građevinskog materijala sva sredstva dozvoljena. Vođa brigade Balla i njegovi ljudi imaju potpunu slobodu, pošto se njihov neobičan način rada pokazao kao veoma efikasan. Kada mlada tehničarka Kati i novi partijski sekretar Horrath dođu na gradilište dolazi do konflikata i Balla mora da zauzme stav. I Balla i Horrath su neprilagodivi i mogli bi biti saveznici, ali će se naći na meti onih koji “koče” i “blokiraju”. Dodatna otežavajuća okolnost je i to da se obojica zaljubljuju u Kati. Nakon što se njena trudnoća više ne može sakriti, situacija eskalira.

U filmu “Aleja sunca” publika se vraća u DDR – ne plačljivo, nego ofenzivno sentimentalno i prilično pretjerano. Radi se o mladim ljudima, zabranjenim pjesmama i plesovima, i o velikoj ljubavi koja će sve promijeniti.

Sedamnaestogodišnji Micha Ehrenreich sa svojim roditeljima i sestrom živi u Aleji sunca, čiji se duži dio nalazi u Neukoellnu (zapadnom Berlinu), a kraći dio ulice je u Treptowu (u istočnom dijelu podijeljenog grada). Micha živi u kratkom dijelu ulice (u istočnom dijelu) i sanja o tome da postane velika pop zvijeda. Politika ga uopšte ne interesuje – on nije ni za ali ni protiv sistema u DDR-u. Ono što on želi – tako se priča kada ste mladi i buntovni – da čitav društveni sistem izvrne “iznutra”. Tu su još i Michaelov pomalo egzistencijalan prijatelj Mario i njihov zajednički drug Wuschel, koji se zbog jedne ploče Rolling Stonsa dovodi u opasnost.