Ferhatović: Kazandžije su zaštitnici domaćeg kulturnog naslijeđa

Jedna od najljepših i najstarijih ulica i sokaka, na Baščaršiji je Kazandžiluk, u kojoj stari majstori, kazandžije, uprkos epidemiji koronavirusa, spremno i s radošću dočekuju strane i domaće turiste.

Gosti Sarajeva ne mogu odoljeti Kazandžiluku u kome se može osjetiti i vidjeti dah prošlosti, čuti najljepša muzika dok stari kazandžije, esnafi, obrađuju materijal skladnim i nježnim udaranjem čekića o plohi bakra, od koje izrađuju najljepše proizvode, posude od bakra, ali i suveniri.

Vlasnik radnje i sekretar Udruženja za očuvanje i promociju kazandžijskog zanata „Kazandžija“ Adnan Ferhatović, podsjeća da je Kazandžiluk jedna od najstarijih i najpoznatijih ulica Baščaršije, i još od 16. stoljeća ne mijenja niti ime a niti namjenu, jer je u njoj uvijek bio kazandžijski zanat, kao dio esnafa kojem pripadaju kalajdžije. Kao cjelina, ulica Kazandžiluk je na listi Nacionalnih spomenika BiH.

Navodi da je ovogodišnja turistička sezona bila bolja, u odnosu na 2020. godinu. Ma, kaže on, svaka godina je bila bolja u odnosu na tu godinu. Bilo je dosta domaćih i stranih turista koji su posjećivali Kazandžijski sokak, ali on smatra da bi daleko bolje bilo kada bi turistički vodiči bili organizirani i educirani.

– Necertificirani turistički vodiči predstavljaju veliki problem ne samo nama, nego i gradu, Kantonu, pa i državi – kaže Ferhatović, te navodi primjer, da turistički vodiči u Kazandžijskoj ulici objašnjavaju gostima kako se pravi kafa a ne kako se pravi džezva. Ne poznaju historiju grada, Baščaršije.

Preporučuje da za sljedeću turističku sezonu treba angažirati inspekciju, a to treba raditi i Turistička zajednica s resornim ministarstvom, da urede tu oblast.

Planiraju da legalnim, certificiranim, turističkim vodičima ponude edukaciju o kazandžijskom zanatu, koje tehnike primjenjuju, a njih je više od 20, te koje materijale koriste.

Kazandžijski zanat, kao i svi tradicionalni obrti u BiH ugroženi su i na granici opstanka.

– Ovaj zanat, umjetnost ručne izrade predmeta, decenijama je direktno pogođen modernim tehnikama industrijske proizvodnje i tržištem preplavljenim uvoznim proizvodima, kao i replikama autentičnih zanatskih proizvoda upitnog kvaliteta – kaže Fehratović u intervjuu za Fenu.

Nedavno usvojeni Federalni Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima, smatra on, je dobar, ali zahtijeva izmjene, jer tradicionalni zanati nisu tim Zakonom najbolje zaštićeni.

Dobra strana Zakona, dodaje, je što omogućava izvoz proizvoda obrtnicima, ali ne prepoznaje zanatlije, (kazandžije, filigrane, obućare, na primjer) njihovu struku, djelatnost, jer, po njegovim riječima, Kazandžijska ulica i radnje u njoj su nacionalni spomenik i nemaju pravo mijenjati namjenu objekata, stoga tim Zakonom oni nisu zaštićeni.

U gotovo svim državama regije, Evrope, zanati su izuzetno zaštićeni, a nas je zanatlija jako malo i država treba da stoji iza nas. Stoga, kaže on, u pripremi bilo kojeg zakona trebaju biti konsultirani i oni za koje se zakon donosi, u konkretnom slučaju, kazandžije, zanatlije, esnafi.

U cilju zastupanja interesa starih zanatlija i kazandžijskih majstora, promociju i očuvanja kazandžijskog zanata, početkom ove godine formirano je Udruženje Kazandžija Sarajevo.

– Mi, esnafi kazandžije, smo zaštitnici domaćeg kulturnog naslijeđa. Intencija je da radimo i s mladima na njihovoj edukaciji o našem, zanatu. Kroz aktivne radionice u našim radnjama uz stručni nadzor majstora, namjera nam je ovaj zanat približimo mladima, budućim esnafima – poručio je sekretar Udruženja Adnan Ferhatović, u intervjuu za Fenu.