Februar donosi sjajne predstave na sceni NP Sarajevo
U petak, 3. 2. 2017. u 19:30h, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena drama Harisa Pašovića „Otkrivanje žene“.
Predstava je nastala u koprodukciji East West Centra Sarajevo i Narodnog pozorišta Sarajevo.
U predstavi igraju: Berna Balić , Amar Čustović, Katarina Kikić, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Merima Lepić-Redžepović, Minka Muftić, Irena Mulamuhić, Mediha Musliović, Dražen Pavlović, Sanela Pepeljak, Slaven Vidak i Danijel Žontar.
SAMOPOUZDANJE ŽENE – Riječ dramaturga
“Otkrivanje žene” je dramski tekst Harisa Pašovića, suvremenog pisca i redatelja koji na neuobičajen i sistematičan način primjećuje i analizira pojave u našem društvu. Sam dramski tekst je nastajao u toku procesa postavljanja predstave. „Otkrivanje žene“ razmatra egistenciju žene na Balkanu kroz vijekove.
„Otrivanje žene“ jako je bitan komad ne samo za nas Balkance i Balkanke, nego i za sve žene svijeta. Danas postoji veliki broj žena koje vode države ili rade druge poslove koji su do sada smatrani muškim; postale se naučnice, sportašice, pilotkinje,… Žene su od statusa nižih bića postale emancipovane i izborile su se za svoja prava.
Smatram, kao mlada žena, da predstavu „Otkrivanje žene“ trebaju pogledati muškarci i žene svih generacija. Osim što ovaj komad preispituje egistenciju žene kroz vijekove, te se u njoj iznose činjenice i argumentovao se govori o egistenciji žene, smatram da ima i revolucionarnu ulogu budući da zaista utiče na svijest gledalaca, navodi ih da sebi postave neka pitanja i podstiće na razmišljanje. „Otkrivanje žene“ me podstaklo da više vjerujem u sebe, volim i cijenim sebe sa svim svojim vrlinama i manama. Ukoliko se isto desi barem nekolicini žena u publici, to će biti dokaz da smo uspjeli. Unapredjivanjem svijesti pojedinca unaprijeđujemo kolektivnu svijest.
Svakodnevno nas mediji zatrpavaju vijestima iz crne hronike u kojima su žene žrtve – bijelo roblje, silovanje, različite vrste nasilja, ubistva ili samoubistva… Neke žene su uspjele da se emancipuju i oslobode okova patrijarhalnog društva, ali neke su i dalje robinje u 21. vijeku. „Otkrivanje žene“ ima i karakter terapije, kako za žene tako i za muškarce.
U subotu, 4. februara 2017., u 19:30 h, u Narodnom pozorištu Sarajevo, očekuje vas komedija “Jedan čovjek dva šefa”, u režiji Nine Kleflin.
Predstava Jedan čovjek dva šefa, autora Richarda Beana, rađena je prema motivima 300 godina stare komedije Sluga dvaju gospodara, Carla Goldonija.
Naručio ga je direktor britanskog nacionalnog pozorišta, a praizvedba je održana 2011. godine. Jedini njegov uslov je bio: da ovim komadom vrati publiku u pozorište i uspjeli su u tome. Jedan čovjek dva šefa je postao veliki hit sa preko 200 izvedbi. Komad je igran u nekoliko zemalja, kao i na Broadwayu.
Predstava u režiji višestruko nagrađivane rediteljice Nine Kleflin.
https://www.youtube.com/watch?v=SJnvAtYpGPQ
Ponedjeljak, 6. 2. 2017., donosi nam fantastičnu komediju Branislava Nušića “Ožalošćena porodica” u režiji Ahmeda Imamovića. Predstava počinje u 19:30h.
Nušićeva komedija, u kojoj rodbina iščekuje otvaranje testamenta, postaje borba za snove i pravo na život. Ta borba je bespoštedna i sva su sredstva dozvoljena, a učesnici borbe nemaju šta da izgube osim snova o nasljedstvu za koje su na trenutak povjerovali da im pripada.
Nušić tokom tri čina do kreaja raskrinkava površnost ‘iskrene’ tuge i nepreglednost ljudske nezajažljivosti. Prepoznatljivi likovi u bliskim nam mukama izazivaju smijeh svojim sumanutim pokušajima da se domognu nečega što nije njihovo, uspostavljaju apsurdnu logiku dokazujući svoja prava na nasljedstvo preminulog rođaka, istovremeno dokazujući sumnjive rodbinske veze.
Ovaj tekst nudi splet jako dobro ispisanih likova, karaktera, te zanimljivih i nadasve komičnih situacija. Istinsko ‘nušićevsko’ viđenje neprolazne društvene teme, galerija lica male pameti koji se takmiče lažima i cinizmom. Predstava ‘Ožaloščena porodica’, daje nam do znanja besmrtnost Agatona Arsića, koji je uvijek tu negdje među nama. Na sceni mu se još možemo i trebamo smijati, a u stvarnom životu ga se dobro čuvati.
