Edicija iz Bosne Srebrene svijetli spoznajom, znanjem, svjedočanstvom

U okviru festivala „Lašvanski knjižarij“ u subotu je upriličeno predstavljanje drugog kola edicije „Iz Bosne Srebrene“ u izdanju IK Synopsis, posvećenog franjevačkoj književnosti u BiH. Predstavljanje je održano na Tvrđavi Stari grad u Travniku, a predstavljači su bili Ivan Lovrenović, Nebojša Lujanović te fra Marko Karamatić.

Lovrenović je podsjetio da je ideja o pokretenju ove edicije nastala još prije 25 godina kada se razmišljalo više o tome kako preživjeti,a manje o književnosti. Kako je rekao, tad je između njega i Ivice Pandžića, vlasnika izdavačke kuće Synopsis, data riječ da će to biti štampano. Zamišljeno je da se objavi 20 knjiga ili četiri kola. Do sada je objavljeno 10 knjiga u dva kola.

Od predviđenih dvadeset knjiga početkom 2004. godine štampano je I kolo, pet ljetopisno-povijesnih naslova. To su poznate knjige franjevačkih ljetopisa i historiografskih tekstova, koji su nekad bili publicirani u ediciji Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine: Nikola Lašvanin, Ljetopis ,Bono Benić, Ljetopis sutješkoga samostana, Filip Lastrić, Pregled starina Bosanske provincije, Marijan Bogdanović, Ljetopis kreševskoga samostana (1765–1817) te Jako Baltić, Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni.

U drugom kolu su štampana slijedaća djela :Stjepan Margitić: Izabrana djela (izabrao, priredio, komentare napisao dr. Pavao Knezović), Pisma bosanskih franjevaca (priredio Željko Ivanković), Latinske pjesme bosanskih franjevaca (dvojezično latinski i hrvatski, preveo i priredio fra Stjepan Pavić),Biografije bosanskih franjevaca (priredio dr. fra Marko Karamatić), Ivan Franjo Jukić: Izabrana djela (priredio Ivan Lovrenović) i brošura , ili kako je rečeno lična karta (esej)ovog drugog kola Književnost franjevaca u Bosni i Hercegovini koju je napisao Ivan Lovrenović.

Drugo kolo ove edicije kako je rekao Lovrenović karakterizira jasan kriterij da se pokaže nešto što je vrlo karakteristično za starije franjevačko spisateljstvo, a to je raznovrsnost govora, žanra ,sadržaja,teme…
Fra Marko Karamatić je između ostalog istakao da je franjevačka književnost izvršila uticaj na standardizaciju hrvatskog jezika.

Nebojša Lujanović se kao književnik i teoretičar mlađe generacije osvrnuo na ono što bi mlađe generacije moglo da privuče u ovoj ediciji za koju je, između ostalog, rekao da bi je trebala imati svaka kuća.
Lujanović je rekao da franjevačka književnost ima prizvuk svjedočanstva te da bi mogla biti “jedna čvrsta točka u kaotičnom vremenu”.

Oni koji pristupaju ovoj ediciji, kazao je Lujanović, ovdje mogu naći povjesne fakte, mogu naći svjedočanstvo vremena, ljudi, neoblikovano , nesistematizirano od povjesničara, teimaju autentičan ,izravan glas koji govori i o ljudskim vrijednostima.

-To su tekstovi koji veličaju znanje -znanje kao duhovnu kvalitetu koja danas i nije nešto poželjna. To je svjetlo spoznane, a ne mrak prihvaćanja .To svjetlo spoznaje svijetli nad Synopisom – rekao je, između ostalog, Lujanović.