Zenica
Dvije predstave u četvrtak na sceni BNP-a
Na Maloj sceni „Žarko Mijatović“ će biti izvedena predstava „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“ prema motivima antistaljinističke proze Danila Kiša, u režiji Zlatka Pakovića
U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica će u četvrtak, 11. maja, biti izvedene dvije predstave.
U 11 sati će na Velikoj sceni biti izvedena predstava za djecu „Avanture malog Zvjezdana“ prema tekstu Ludvíka Střede, u režiji Željka Miloševića i u produkciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.
Isti dan u 19.30 sati na Maloj sceni „Žarko Mijatović“ će biti izvedena predstava „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“ prema motivima antistaljinističke proze Danila Kiša, u režiji Zlatka Pakovića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.
O predstavi za djecu „Avanure malog Zvjezdana” reditelj Željko Milošević je izjavio: „Odrastati srećan velika je, ako ne i najveća vrijednost koju može život da nam podari. Da bi se to izistinski i dogodilo, tj. ostvarilo naše srećno odrastanje, potrebno je mnogo lijepih stvari da se sretne i umnoži na raskrsnici vremena u kojem počinje ulica putovanja koju odabere naše djetinjstvo i život. Na tom putovanju svako od nas uči, pa i onda kada preskače lekcije, da se za mnogo toga treba potruditi, a da nam za taj trud i osobnu dobrotu dolaze najljepše nagrade. A šta bi to drugo bilo ako ne ljubav i prijateljstvo. Baš o tome priča naša predstava za djecu ‘Avanture malog Zvjezdana’. Čin pozorišta je neopterećen ulogom autoriteta predavača. Nasuprot, mi koristimo najače oruđe učenja – igru i vodimo vas kroz priču o vrlinama koje se spoznaju i stiču, ali i koje uvijek možemo unapređivati. Nadamo se da ćete, dragi mali drugari, iz naše scenske igre, ugrabiti zrno svjetlosti i utkati ga u lijepo i srećno odrastanje. Naš Zvjezdan povešće nas i ukazati na taj put. Put kroz dio njegove ulice djetinjstva.“
U predstavi igraju: Anđela Ilić, Lana Zablocki, Adna Kaknjo i Adem Smailhodžić. Scenografiju i kostimografiju predstave potpisuje Sabina Trnka, a scensku muziku Abidin Čolaković i Alen Ruvić. Za koreografiju je bio zadužen Semir Šerić.
Reditelj predstave „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo” je o predstavi napisao: “Prošlo je preko 40 godina od prvog izvođenja predstave ‘Grobnica za Borisa Davidoviča’ u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Za to vrijeme, izvršene su tektonske historijske promjene u Evropi. Sovjetski Savez je dekomponovan. S lica Evrope zbrisana je ideologija državnog komunizma, a iz istorijske svijesti i sama komunistička ideja kao ideja emancipacije. Nestala je Socijalistička Jugoslavija u krvavim ratovima. Na njenom tlu izvršeni su grozomorni ratni zločini. Nacionalizam je i dalje vladajuća ideologija u jugoslavenskim državama. U Evropi jačaju desnica, etnički i vjerski fundamentalizam, jednom riječju, fašizam se iznova rađa. Neoliberalni kapitalizam je globalna ideologija. Napadom Rusije na Ukrajinu u martu ove, 2022. godine, započeo je novi evropski, možda i Treći svjetski rat.
Zbirka pripovijetki ‘Grobnica za Borisa Davidovića’, čudesna je oda čovjekovoj pobuni i hrabrosti da se suprotstavi državnom i ideološkom teroru. Oličenje tog terora bio je staljinizam. Ta knjiga se razračunava upravo s dogmatikom i praksom staljinizma. Otkad je ugledala svijeta, svijet je stariji za 46 godina i, kako stvari stoje, još i grublji, siromašniji i ružniji nego što je bio. Izgleda da je ostao bez ijedne ideje vodilje, osim ‘ideje’ slobodnog tržišta, a ona se ukazuje danas kao najneodgovornija utopija. Ova pozorišna predstava teži tome da osvijesti i prezentira tu veliku poromjenu u Evropi i svijetu, koja se dogodila od pada Berlinskoga zida do ratne agresije na Ukrajinu, a koja je staljinizam pervertirala u jedan novi oblik.
Šta je to što danas čovjekovoj individualnoj slobodi prijeti kao što joj je nekad prijetio staljinizam? Koja je to ideoogija, koja kolektivna kultura koja guši slobodu stvaralaštva, sprečava demokratiju i razvoj slobodne ličnosti? Koje su to vrste otpora kojima se čovjek danas otima potčinjavanju? Najzad, koje su to moguće strategije otpora novonastalim oblicima potčinjavanja? To su pitanja kojima se ova predstava bavi. Dakle, licem u lice sa ‘staljinizmom’ našeg doba, kojem treba razotkriti ime i održati čas anatomije!
Osnovna ideja predstave, nalazi se u ideji Kišove knjige: tragička i herojska sudbina pojedinca koji se suprotstavlja nemani kolektivnog terora. Bez tog suprotstavljanja, nema ljepote ni osnova za ljubav.”
U predstavi igraju Adis Mehanović, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Mirza Bajramović, Uranela Agić, Lana Zablocki, Ermina Nišić i Adna Kaknjo.Kostimografiju predstave potpisuje Sabina Trnka, a muziku Damir Avdić.