“Dramadžiluk” će da uvjeri koliko dramska književnost umije biti zanimljiva i uzbudljiva

Ovogodišnje 63. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS donosi i jedan novi program. Riječ je o projektu profesora Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo Almira Imširevića simbolično nazvanom “Dramadžiluk”.

– “Dramadžiluk” je mjesto (i vrijeme) za predstavljanje dramskih tekstova, za javna čitanja, susrete sa piscima, razgovore o drami i pozorištu. Svojevremeno je veliki Goran Stefanovski, pisac i prijatelj Sarajeva, predlagao da se dramski pisci, zbog zanatskog umijeća koje je neminovno za njihov rad, nazivaju dramadžijama. I, zaista, ima u tome puno smisla, a posebno u gradu koji poznaje i abadžije, bojadžije, ekmedžije, zildžije, sajdžije… Dakle, posve se logičnim učinila želja da prvi sagradimo i – “Dramadžiluk” – kazao je u razgovoru za Fenu inicijator novog programa Festivala MESS dramaturg Almir Imširević.

Za javno čitanje na “Dramadžiluku” stiglo je 40 drama, a odabrane su četiri.

Od 2. oktobra, u toku festivala MESS, a na sceni Kamernog teatra 55, biće predstavljene, čitane drame: Dejana Dukovskog “Posljednji balkanski vampir”, Darija Bevande “Tama na rubu grada”, Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića “Urotnici” i Biljane Srbljanović “Vrat od stakla”.

Režiju javnih čitanja potpisuju Aleš Kurt i Ajla Bešić, a sve to uz pomoć glumaca i glumica iz svih sarajevskih pozorišta.

Publika, a prije svega pozorišni ljudi, dramaturzi, reditelji, direktori pozorišta, na “Dramadžiluku” će imati priliku upoznati se sa dobrim, a kod nas još neizvođenim tekstovima, a na kraju učestvovati i u razgovoru planiranom za zadnji dan kada će o temi “Zašto pisati dramu” govoriti Boris Liješević, Almir Bašović, Dragan Komadina, Janko Ljumović…

– “Dramadžiluk” nam je potreban jer potencira susrete, razgovore i razmišljanje. Sve ono čega je, i u svijetu i u Bosni, nedovoljno. Prilika je to da postanemo “dramaturški centar”, mjesto gdje će se sakupljati najbolje i najvažnije priče, mjesto gdje će se te priče govoriti, slušati, odakle će putovati dalje u svijet – podvukao je Imširević.

Govoreći koliko se drame čitaju mimo scenskih izvođenja, Imširević je naglasio da je drame teško čitati, kada to činimo u sebi.

– Materijal se opire tišini i ćutanju, drama zahtijeva ljudski govor, čitanje naglas. To su, vjerujem, neki od razloga zašto se drame manje čitaju od druge literature, ali je “Dramadžiluk” tu da vas uvjeri koliko dramska književnost umije biti zanimljiva i uzbudljiva. Savremena drama do nas dolazi najčešće zajedno sa predstavama, pojave se povremeno izazovni tekstovi, ali pravi uvid u dramsko stvaralaštvo nemamo. Najbolji tekstovi ostaju neprevedeni, neobjavljeni i na kraju – nema ih na pozorišnim scenama. “Dramadžiluk” je za svoj cilj potcrtao i važnost prevođenja, izdavaštva, promocije dramskog pisma, teatarske misli. Na našoj web stranici će biti “baza tekstova”, sakupljamo podatke o dramskim piscima i njihovim djelima, te činimo vidljivim i dostupnim ono najbolje i najvažnije – podvukao je.

Dramadžija, kako sebe naziva Imširević, ističe da se za sada u planu čitanja nalaze pisci iz regije, ali da nema ograničenja. On je naveo da je naglasak na dobrim tekstovima, te da će se kad se ukaže prilika čitati i tekstovi stranih autora.