Djela Uğurcana Akyüza dio fundusa Historijskog muzeja BiH

Četiri djela priznatog umjetnika i profesora iz Turske, Uğurcana Akyüza, nastala tokom nedavno završene, 6. internacionalne umjetničke kolonije u Sarajevu, od danas su dio fundusa Historijskog muzeja BiH.

Djela opisuju četverogodišnju dramu koja je zatekla građane Sarajeva i BiH tokom rata, a Historijskom muzeju BiH, poklonila ih je organizatorica kolonije i voditeljica galerije “Preporod“, Mirsada Baljić, saopćeno je iz te galerije.

– Djela našeg dragog prijatelja i renomiranog umjetnika iz Turske refleksija su na ratna dešavanja u opkoljenom Sarajevu, i zbog toga, Historijski muzej je najbolje mjesto da postane njihov dom. Sretni smo što imamo priliku da na ovaj način doprinesemo bogaćenju kolekcije muzeja s kojim imamo sjajnu saradnju- istakla je Baljić.

Djela Uğurcana Akyüza prvo predstavljanje javnosti u Historijskom muzeju BiH imat će u novembru, u okviru kolektivne postavke umjetnika iz BiH, regije i šire. Postavka tematizira upotrebu umjetnosti u procesu suočavanja s prošlošću.

– Rad na suočavanju sa prošlošću je svakodnevna misija Historijskog muzeja BiH. Jedan od medija komunikacije i uspostavljanja dijaloga sa prošlošću je umjetnost – zbog toga nam je izuzetno važno da se muzejske kolekcije obogaćuju, ne samo radovima domaćih umjetnika koji tematiziraju historiju BiH, već i u djelima stranih umjetnika. Rad Uğurcana Akyüza, koji će domaćoj publici biti predstavljen saradnjom muzeja i galerije “Preporod“, je značajan doprinos svakodnevnim aktivnostima Historijskog muzeja BiH – kazala je Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH.

Umjetnik Uğurcan Akyüz o svojim djelima je zapisao: “Svaka posjeta Sarajevu i BiH dodatno je povećavala kod mene osjetljivost na socijalne probleme u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, a upravo ta osjetljivost je oblikovala moje radove. Htio sam da ostavim četiri vizuelne priče u Sarajevu, bez da ikoga uvrijedim.

Ono što sam pročitao, i ono što sam čuo od građana Sarajeva, snažno me je dotaklo. Trebao sam to samo ilustrovati sa vizuelnim podacima koje sam imao. Planirao sam četiri umjetnička djela, koja izgledaju nezavisna jedna od drugih, ali zajedno opisuju dramu.

Grad Sarajevo je živio pod opsadom četiri godine. Različite etničke i različite vjerske grupe su bile pod opsadom četiri godine. A danas je to grad koji se suočava sa užasnom tišinom historije“.