Direktorica sarajevske biblioteke: Ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću

Svake godine u Biblioteku Sarajeva upiše se između 8.000 i 10.000 novih korisnika koji koriste sve dostupne usluge, a iznenađujuća je i ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću – izjavila je u razgovoru za Fenu direktorica JU Biblioteka Sarajeva Merima Lendo.

Ona ističe da se na godišnjem nivou ostvari između 100.000 i 130.000 posjeta bibliotekama, a kada je riječ o posuđenoj bibliotečkoj građi to je između 110.000 i 150.000 jedinica.

Korisnici biblioteka različitih su starosnih grupa te posuđuju publikacije u skladu s afinitetima ili potrebama. Tako učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektirne naslove i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti – stručne knjige iz svih naučnih disciplina, akademski građani i penzioneri – najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bh. autora i autora iz regije te naučno-popularnu literaturu.

-Iznenađujuća je i ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću – klasicima, dobitnicima Nobelove nagrade i ostalih književnih nagrada. Korisnici često čitaju publikacije iz oblasti filozofije, sociologije, psihologije, historije… Starije generacije čitaju na osnovu afiniteta, obrazovanja i ‘navika’. U većini slučajeva čitaju historijske romane, biografije, kao i nagrađivane romane stranih i domaćih autora – kaže Lendo.

Dostupne usluge koje su korisnicima na raspolaganju su posudba bibliotečke građe, iznajmljivanje e-readera, korištenje referensne literature i dnevne štampe i ostalih serijskih publikacija u Čitaonici, korištenje bibliotečke građe smještene u depoima i Specijalnim zbirkama, internet klub, stručna pomoć bibliotekara i knjižničara u pronalasku adekvatne literature pri izradi stručnih radova, prisustvo književnim večerima, promocijama knjiga, edukativno-kreativnim radionicma, učešće u književnim klubovima i drugo.

-Osim raspoloživih budžetskih sredstava, koja su često nedovoljna za nabavku knjiga, Biblioteka svoje fondove obnavlja i dopunjuje putem donacija/poklona građana, ali i projekata. U tom kontekstu, važno je spomenuti namjenske projekte koje finansiraju općine Centar, Novo Sarajevo, Ilidža, Stari Grad te Grad Sarajevo, a tiču se besplatnog upisa u Biblioteku za određene kategorije stanovništva. Ti projekti su uglavnom usmjereni i na ciljanu nabavku bibliotečke građe – kazala je Lendo govoreći o obnavljanju knjižnih fondova.

Napominje da pri prihvatu poklona knjiga od građana, Biblioteka ujedno vrši i selekciju poklonjene građe te je prema potrebi ili zadržava u svom fondu ili pak distribuira u druge biblioteke BiH i regije.

Također, digitalizacijom svoje građe JU Biblioteka Sarajeva omogućava pristup jedinicama bibliotečke građe koje predstavljaju vrijedne i jedinstvene primjerke kulturne, historijske i naučne baštine. To je, podvlači Lendo, u skladu s procesima digitalizacije u cijelom svijetu koji je prepoznat kao važan cilj u ostvarivanju kulturne politike i kulturnog razvitka zemlje, te kao važan segment u okviru stvaranja modernog informacijskog društva, društva znanja i progresa temeljenog na savremenim tehnologijama.

-Vrijednost građe pri selekciji u odabiru za digitalizaciju procjenjuje se prema njenom intelektualnom sadržaju, historijskoj i materijalnoj vrijednosti, pri čemu se primjenjuju neki od sljedećih kriterija: rijetke i stare knjige, dokumenti i druga građa koja je značajna za BiH, odnosno grad Sarajevo ili koja je označena kao spomenik kulture; osjetljivost i oštećenje raritetnih primjeraka; umjetnička, intelektualna i druga vrijednost; važnost za ustanovu; važnost za razumijevanje određenoga predmetnog područja i slično – kazala je Lendo.

Temeljna je svrha, pojasnila je, ovim putem povećati pristup i korištenje fonda Biblioteke, zaštititi vrijedne originale i omogućiti lakše korištenje često upotrebljavane građe. Dio kolekcije digitalizirane građe javno je dostupan i na web stranici Biblioteke – digital.bgs.ba.

Kada je riječ o aktivnostima Biblioteke, Lendo naglašava da u okviru svog djelovanja i poznavanja potreba i psihologije korisnika, Biblioteka nastoji omogućiti i druge usluge, kao što su cjeloživotno učenje i obrazovanje, obrazovanje za informacijsku i informatičku pismenost; kursevi, predavanja, radionice; čitalački klubovi i manifestacije povezane s razvojem kulture čitanja; edukacija korisnika za korištenje informacijskih izvora u bibliotekama i slično.

Biblioteka svake godine realizuje programe koji imaju za cilj popularizaciju knjige i čitanja – Zimski raspust u Biblioteci Sarajeva, Književni susreti i promocije knjiga, Međunarodni dan i noć knjige…

-Naš je cilj učiniti Biblioteku mjestom okupljanja članova lokalne zajednice kroz kulturno-umjetničke programe, izložbe, likovne i dramske radionice, igraonice i sl. Naravno, ne treba izostaviti ni činjenicu da se biblioteke u ovom informatičkom dobu trebaju razvijati i kao digitalne biblioteke putem obezbjeđivanja pristupa izvorno elektronskoj građi ili vlastitim digitaliziranim sadržajima – kazala je Lendo.

Naglašava da Biblioteka redovno održava i provjerava u kakvom stanju se nalazi knjižna građa i prema potrebi vrši dodatna čišćenja i dezinfekcije ili vrši otpis građe zbog njenog oštećenja. Naročito je to bilo izraženo u vrijeme pandemije COVID-19.

Biblioteka Sarajeva koja je ove godine obilježila 75. godina rada ima 16 pozajmnih odjeljenja na području Kantona Sarajevo, u okviru kojih su još i Centralna čitaonica, Dječija čitaonica, Njemačka čitaonica i Američki kutak.