Dijana Grbić: Spremamo još tri premijere i prvu nacionalnu operu “Jazavac pred sudom”

Narodno pozorište Republike Srpske planira tokom drugog dijela sezone na sceni da postavi još tri premijere, kao i jednu operu. Milan Bogdanović započeo je rad na predstavi “Arapska noć”. Prva čitaća proba održana je 22. januara. Stalni reditelj Nikola Pejaković režiraće komad “Kuća”, a za kraj sezone Marko Misirača priprema predstavu “Majstori, majstori”.

Ovo u intrevjuu za Fenu otkriva direktorka Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić, koja podsjeća da su od početka ove, 95. pozorišne sezone, izvedene tri premijere: predstave “Švabica”, “Ni riba ni meso” i “Razbijeni krčag”.

-Naš Simfonijski orkestar takođe je imao uspješne koncerte različitog karaktera i obima. Izdvojila bih koncert “Viva Mozart”, koji su izveli u Banjaluci i Mostaru. Serijal koncerata “Introdukcije” takođe je imao zavidnu posjetu, a posebnu energiju sa publikom razmijenili smo ljetos na tvrđavi Kastel, kada je naš Simfonijski orkestar sa Jelenom Tomašević i Ivanom Bosiljčićem održao koncert “Simfonija u dvoje”, ističe Grbić.

Opera “Karmen – jedna tragedija” izvedena krajem godine ponovo je izazvala veliko interesovanje kod publike, pa je sala i ovog puta, podsjeća ona, bila puna.

-Ove pozorišne sezone publika na našoj sceni prati različite teme, koje tretiramo kroz predstave – od savremenih društvenih problema do klasika sa modernim interpretacijama. Fokusirani smo na ljudske odnose, dileme savremenog društva, identitet, ljubav, ali i društvenu kritiku. Neke od ovih tema već smo obradili – naglašava direktorka Narodnog pozorišta RS.

Prva nacionalna opera

Kada je u pitanju rad Simfonijskog orkestra NP RS, plan je da izvedu prvu nacionalnu operu – “Jazavac pred sudom” Vlade Miloševića po tekstu Petra Kočića, u adaptaciji Ranka Risojevića. To je projekat na kojem tek treba da rade, pa će se o tome više govoriti kada dođe vrijeme.

Na pitanje kako biraju repertoar za sezonu, odnosno da li je to odgovor na želje publike ili se prati određena umjetnička vizija, Grbić kaže da NP RS kao nacionalni teatar mora da održava standarde struke, ali istovremeno ima zadatak da pravi kvalitetne predstave koje će publika rado gledati.

-Ništa ne prepuštamo slučaju, pa se odluke donose u saradnji sa umjetničkim savjetom i umjetničkim direktorom. Sudeći prema tome što su naše sale gotovo uvek ispunjene do posljednjeg mesta, mislim da smo na dobrom putu – dodaje ona.

Istovremeno, zadatak NP RS je i da, navodi Grbić, njeguju novu publiku koja će biti aktivno uključena kroz teme koje postavljaju na scenu. Prateći programe NP RS, publika će, po njenim riječima, dobiti širu sliku svijeta oko sebe i biće to oni koji će sutra ukazivati na probleme društvene zajednice i pokretati dobre priče u našem društvu.

-U dosadašnjem dijelu sezone bavili smo se temom odnosa i obaveza prema porodici na uštrb lične sreće, korupcijom u visokim organima vlasti, uticajem tehnoloških promjena na pojedinca. Dakle, svaka od ovih tema, bez obzira što su tekstovi pisani i prije 200 godina, jednako je aktuelna i danas – podsjeća Grbić.

Fest “Petar Kočić”

Narodno pozorište RS će i ove godine organizovati Teatar fest “Petar Kočić”, a kako kaže direktorka, publika može očekivati bogat i raznovrstan program sa predstavama iz regiona.

-Tetar fest “Petar Kočić” donosio je uvek prestižne predstave i nagrađivane produkcije, ali i nove, eksperimentalne projekte koji istražuju granice pozorišta. Banja Luka će u junu biti u znaku pozorišne umjetnosti, što je već tradicija, duga 27 godina. Selektor festivala je Nataša Ivančević, glumica u našem teatru. Ovo je prilika da još jednom napomenem da smo objavili poziv za prijave, za uključivanje u proces selekcije. Kao i do sada, Tetar fest “Petar Kočić” imaće svoju temu, koju postavljamo u odnosu na selekciju predstava – napominje ona.

Istovremeno, NP RS planira da posjeti nekoliko važnih festivala u regionu.

-Očekujemo da ti nastupi pruže priliku za predstavljanje rada NP RS, kao i za učenje iz iskustava drugih umjetničkih kolektiva. Takođe, nadamo se jačanju regionalne saradnje i otkrivanju novih trendova u pozorištu – ističe Grbić.

Ona naglašava da je interesovanje za gostovanja NP RS u porastu, u regionu i šire.

-Podsjetiću na aktivnosti iz prethodne sezone koje ilustruju ovaj stav. Putovali smo puno, a posebno je izazovno bilo igrati na sceni najstarijeg nacionalnog pozorišta u Rusiji, teatra “Aleksandrinski”. Za našu višestruko nagrađivanu “Gospođicu” ovo je bila prva međunarodna turneja. I to više nego uspješna. Rukovodioci ovog pozorišta, Aleksandar Malič i Nikita Kobeljev, rekli su da su stojeće ovacije prava rijetkost u “Aleksandrinskom”, naročito jer je predstava izvedena na srpskom jeziku – objašnjava ona.

Predstave su igrali još u Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, te u Austriji, a direktorka NP RS ističe kako je ponosna i na rad Simfonijskog orkestra koji je plijenio pažnju na matičnoj sceni, kao i u Novom Sadu, Subotici, Mostaru…

-Tu su još koprodukcije predstava sa pozorištima iz regiona, uspješno smo realizovali Festival “Naši dani”, a kruna sezone bio je 26. Teatar fest “Petar Kočić”. Još mnogo toga je iza nas, a to su svakako projekti koji su dali zamah za novu sezonu – podsjeća ona.

Međunarodne saradnje i koprodukcije su, kako naglašava, važan dio strategije Narodnog pozorišta RS jer koprodukcije omogućavaju umjetnicima da zajednički realizuju projekte koji nadmašuju mogućnosti pojedinih institucija. NPRS ima vrlo dobru saradnju sa Narodnim pozorištem u Beogradu, oslanjaju se jedni na druge.

-Tu su i ostale pozorišne kuće sa kojima ostvarujemo uzajamna gostovanja ili festivale. Ovdje bih naglasila i razvijanje pozorišne djelatnosti unutar naših okvira. S tim u vezi, krajem prošle godine organizovali smo sastanak sa predstavnicima institucionalnih pozorišnih kuća u RS. Umrežavanje, razmjena iskustava, programa, samo su dio zajedničkih planova, a sve u cilju razvoja pozorišne umjetnosti na našim prostorima – kaže Grbić.

Glumci

Kada je u pitanju glumački kadar u NP RS koji je talentovan i posvećen, po riječima direktorke, postoji potreba za širenjem i obogaćivanjem tima.

-Banja Luka je univerzitetski grad, naša Akademija umjetnosti iznjedrila je kvalitetne umjetnike koji su danas nosioci kulturne scene. Tako da su vrata Narodnog pozorišta RS širom otvorena za studente, a neki od njih uveliko rade na našoj sceni, poput Branislava Aleksića, Ilije Ivanovića, Tare Jovanić, Ane Vinčić, Anđele Rakočević. Ponosna sam na njih – naglašava Grbić.

Osim glumačkog ansambla, postoje i izazovi s drugim profesijama ključnim za funkcionisanje pozorišta.

-Tehničko osoblje, kostimografi, scenografi, kao i druge ključne pozicije, suočavaju se sa izazovima u pogledu resursa i vremena. Međutim, kroz timski rad i veliku posvećenost svih članova kolektiva, uspijevamo da obezbijedimo visok nivo kvaliteta na svim poljima. Nastala su i neka nova zanimanja, koja zakon još ne prepoznaje i na tome se mora raditi – objašnjava Grbić.

Zato je raduje da Ministarstvo prosvjete i kulture RS planira izmjene Zakona o platama za zaposlene u oblasti kulture, gdje se moraju prepoznati nova zanimanja koja su neophodna u kulturnim institucijama, a postoje u regionu.

-Dijelom ih već školujemo na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci, a neka od njih tek treba razvijati. Susrećemo se s problemima zapošljavanja jer ne postoji dovoljan broj radnih mjesta, a produkcija se razvija. Ako želimo, a želimo da Simfonijski orkestar preraste u organizacionu cjelinu Opere, onda moramo povećati broj zaposlenih u orkestru, i s tim u vezi se nadam da će godinama ovaj broj rasti – napominje Grbić.

Izazovi

Najveći izazovi Narodnog pozorišta RS su finansijski i infrastrukturni.

-Potrebna su značajna ulaganja u modernizaciju prostora i tehnološke opreme. Takođe, izazov je i stalna potreba za pronalaženjem novih izvora finansiranja i saradnje s partnerima iz drugih sektora kulture i industrije. Iako mi sarađujemo sa našim resornim ministarstvom, uvijek je potrebno pronaći nove modele za realizaciju određenih programa – naglašava Grbić.

Izdvaja primjer iz prošle godine – zadovoljni su rekonstrukcijom Velike scene, zahvalni su Vladi RS koja je, zajedno sa privrednicima, pomogla sanaciju, koja nije rađena od 1972. Iskoristili su priliku pa su u okviru toga rekonstruisali i orkestarsku rupu, za bolje uslove rada Simfonijskog orkestra, a obnovili su i dio rasvjete.

-To je primjer dobre prakse poluga vlasti i društveno odgovornih pojedinaca i kompanija – poručuje direktorka NP RS.

Balansiranje između finansija i umjetnosti jeste izazov, ali to je dio koji je, po njenim riječima, jednako važan kao i umjetnički sektor.

-Upravljanje budžetom, pri čemu se mora voditi računa o održivosti i kreativnom izrazu, nije lak zadatak. NP RS je republička institucija, naše nadležno ministarstvo je Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ali teatarska kuća mora da stvara i različita poslovna partnerstva i da ima prijatelje pozorišta. U našem projektu “Pozorište za sve” podršku nam je dala jedna banka, te smo na taj način omogućili slijepim i slabovidim osobama, te osobama sa oštećenjem sluha da prate naše predstave, a označili smo i mjesta rezervisana za korisnike invalidskih kolica – podsjeća ona.

S prodajom ulaznica nemaju problem.

-Ovdje bih naglasila važnost održavanja balansa između ostvarivanja prihoda i očuvanja umjetničke slobode i kvaliteta predstava – posebno ističe Grbić.

Podrška lokalne zajednice

Podrška lokalne zajednice prošle godine prema pozorištu bila je, kako kaže Grbić, zaista skromna. Smatra da najveća teatarska kuća zaslužuje puno veću pažnju i više sredstava iz budžeta Grada Banja Luka.

S druge strane, raduje je finansijska podrška koju je prilikom obilaska Narodnog pozorišta najavio predsjednik RS, a koja bi u značajnoj mjeri bila usmjerena na obnovu zgrade i tehničkih kapaciteta.

-Dobro je i da se otvaraju nove pozorišne kuće, sada ih je u našoj bližoj okolini četiri – pet, tu je potrebno dodatno ulaganje svih nivoa vlasti. Imamo velike planove, ali postupamo oprezno i odgovorno, idemo korak po korak kako bismo postigli zacrtane ciljeve – zaključuje direktorka NP RS.