Premijera u januaru
Bodroža: Tematikom i snagom poruka “Medeja” doseže i do vremena u kojem živimo
Ovo mu je već treći angažman i u zeničkom BNP-u, u kojem je 2013. godine režirao predstavu “Mousefuckers”, a dvije godine kasnije i kooprodukcijsku predstavu “Balkanski rekvijem”
Krajem prošlog mjeseca glumački ansambl Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica počeo je sa probama u procesu izrade predstave antičkog grčkog pisca Euripida “Medeja” koju režira Stevan Bodroža iz Beograda te koja bi premijerno trebala biti izvedena krajem januara naredne godine na Velikoj sceni BNP-a.
“Medeja” je prvi put u ovom pozorištu izvedena 13. januara 1983. godine, na istoj sceni, ali u tadašnjem Narodnom pozorištu Zenica te kao 404. premijera ove poznate bh. pozorišne kuće. Režiser je tada bio Zoran Ristović.
Bodroža je, pak, tada bio tek petogodišnji dječak, ali je po završenom studiju i radeći u pozorištima Srbije, Crne Gore, Austrije i Bosne i Hercegovine te kao predavač na fakultetu u Beogradu, stekao zavidno iskustvo i ugled u pozorišnom svijetu.
Po scenariju Ivančića i Imamovića
Dino Mustafić snima novi film, okupio glumačke zvijezde iz cijelog regiona
Ovo mu je već treći angažman i u zeničkom BNP-u, u kojem je 2013. godine režirao predstavu “Mousefuckers”, a dvije godine kasnije i kooprodukcijsku predstavu “Balkanski rekvijem”.
Bodroža u razgovoru za Fenu naglašava da je Euripidova “Medeja” komad koji svojom tematikom poseže za vanvremenskim temama, za temama koje nadilaze kontekst u kojem je ta drama nastala. Protežu se, navodi on, prosto svojom snagom i porukom i do vremena u kojem mi živimo.
-U tom smislu nije čudno što danas radimo “Medeju”, jer tema toga u kakvu patologiju upada neko ko je ostavljen, ko je napušten od svog životnog partnera, ko se osjeća izdato, tematika izučavanja dubine očaja i psihološkog ponora u koji neko pada kada mu se to desi, ne gubi na snazi ni danas. Ne gubi smisao toga da se bavimo ovom temom ni danas. Baš zato predstavu nećemo ostaviti u togama ili smjestiti u nekakve antičke stubove – kazao je u razgovoru za Fenu redatelj Bodroža.
Njenu modernost, dodao je, iznutra rade “kao jednu psihološku dramu i psihološku porodičnu tragediju”. Trudi se s glumcima BNP-a da veoma iznijansirano prikaže te likove, njihove odnose i razloge zašto su došli u stanje svijesti da mogu da urade stvari koje urade u toj drami.
-Medeju igra Lana Delić, a Jasona, njenog bivšeg muža, igra Nusmir Muharemović. Svi glumci s kojima radim na ovoj predstavi su glumci iz BNP-a s kojima sam već radio i s kojima je divno raditi. Zbilja se u ovom pozorištu čovjek osjeća zaštićeno, da može da istražuje, da zbilja ispituje tematiku kojom se bavi. Glumci su jako voljni da s rediteljem krenu u tu avanturu, tako da mi je jako prijatno – podvukao je Bodroža.
S obzirom na to da nema stalni pozorišni angažman, za sebe kaže kako je svojevrsni “pozorišni nomad”, a putevi su ga ponovo doveli u Zenicu. Tim više na značaju dobivaju i njegovi komplimenti upućeni zeničkim glumcima.
-Vrlo je raznolik ansambl BNP-a. Vodilo se računa da postoje ljudi različitih generacija i zbilja su ljudi spremni da se, nekako, upuste u nepoznato. To je ono što je reditelju i najbitnije – kazao je Bodroža.
Nada se kako će predstava gostovati na scenama drugih bh. pozorišta, kao i pozorišta iz zemalja regiona i Evrope, ali bi, istakao je, “lično, najviše volio da predstava ima svoj dug život na sceni ovog pozorišta i za publiku koja dolazi u pozorištu u ovom gradu”.
-Radimo po prevodu profesora klasične filologije sa beogradskog univerziteta Gordana Maričića, koji je bosnifikovan. Odnosno, na neki je način prilagođen bosanskohercegovačkom jezičkom idiomu – prebačen na ijekavicu, neki su izrazi promijenjeni. Ali, nije bilo teško, jer je moderan prevod – nije u stihu. Zato smo izabrali taj prevod, iako postoje i druga dva prevoda koja su nešto arhaičnija – napomenuo je Bodroža.
Osim Lane Delić i Nusmira Muharemovića, u predstavi još igraju Faketa Salihbegović-Avdagić, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Siniša Vidović, Sabina Kulenović, Snežana Vidović i Selma Mehanović.
Dramaturgiju i jezičku adaptaciju uradila je Nedžma Čizmo, scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka. Saradnik za govor je Mehmed Porča, a za muziku Igor Kasapović. Scenski pokret i koreografiju priprema Emir Fejzić.
Jaka oluja stigla u Evropu: Vjetar jači od aviona, otkazano stotine letova 