“Bjelašnica, jedna planina – dva lica”

Grad Sarajevo i J.U. Muzej Sarajeva organizuju otvaranje izložbe “Bjelašnica, jedna planina – dva lica” u petak, 8. februara u 19 sati, u Vijećnici.

U povodu održavanja EYOF-a, J.U. Muzej Sarajeva, u saradnji sa Gradskom upravom Grada Sarajeva, priređuje izložbu „Bjelašnica, jedna planina – dva lica“. Na ovoj Olimpijskoj planini će se održavati takmičenja EYOF-a, te smo odlučili ovu planinu približiti kako posjetiocima, tako i domaćem stanovništvu. Jedno od najpoznatijih i najposjećenijih izletišta, ali u isto vrijeme njena druga strana pomalo nepoznata za većinu. Iako se u poslijednje sve više razvija seoski turizam, malo je poznato šta sve ova divna planina krije.

Planinski masiv Bjelašnice predstavlja izuzetno zanimljivo područje za izučavanje kulturno-historijskih relikata. Zbog zabačenosti, teške pristupačnosti i komunikacijske izoliranosti, tu se u svim epohama život odvijao na sebi svojstven način. To je Bjelašnicu učinilo neiscrpnim vrelom za arheološka, historijska, etnološka, lingvistička kao i brojna druga izučavanja. Neprohodni masiv je u najvećoj mogućoj mjeri štitio mjesno stanovništvo od vanjskih kulturnih i migracionih uticaja, pa je to razlog da su se tu, kao malo gdje, sačuvali relikti minulih stoljeća.

Nedovoljno je poznat značaj etnoloških predmeta ovog područja, koji su, zbog određenih geografskih, klimatskih i historijskih razloga, (posebno tekstil) sačuvali svoju autohtonost. Postoje naravno sličnosti i uticaji iz stočarskih predjela Hercegovine i Bosne.

Platno je kompletno domaće proizvodnje, od sadnje lana na obroncima Bjelašnice do gotovog proizvoda. Oštra klima uslovila je i upotrebu vune, kako u izradi dijelova nošnji, tako i za predmete kućne upotrebe. Stočarstvo i uzgoj ovaca je koristilo za potrebe ishrane, ali i proizvodnju vune. Boje su potpuno prirodne, biljnog porijekla.. Motivi su često uzimani sa stećaka. Dakle, evidentna je autohtonost etno materijala sa ovog područja.

Muzej Sarajeva posjeduje veoma interesantnu kolekciju tekstila sa Bjelašnice. Većina ove kolekcije otkupljena je iz bjelašničkih sela sredinom prošlog stoljeća. Muzej posjeduje kompletne muške i ženske nošnje, pojedinačne dijelove nošnji, predmete kućne upotrebe, te veoma bogatu kolekciju pletenih predmeta.

Akcenat ove izložbe je upravo na ljepoti i bogatstvu ručnih radova koje su radile žene iz bjelašničkih sela, uz kratki osvrt na kontrast između dvije strane ove planine – zabjelašnička sela s jedne i, moderni sportsko-rekreaciski centar, s druge strane.

Autori izložbe su Amra Madžarević, muzejski savjetnik i Aida Sulejmanagić, viši muzejski arhitekta.