Arhivi u BiH imaju potencijal da privuku turiste željne znanja

Početkom maja ove godine Historijski arhiv Sarajevo obilježio je 70 godina rada pa je ova godina sva u znaku tog obilježavanja. Trenutno Arhiv čuva oko 11 kilometara arhivske građe što ga čini drugim najvećim arhivom u Bosni i Hercegovini, odmah nakon Državnog arhiva BiH, kazao je u razgovoru za Fenu Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

Na početku razgovora predstavio je instituciju na čijem je čelu kazavši da je Historijski arhiv Sarajevo osnovan 3. maja 1948. godine pod imenom Arhiv grada Sarajeva i to je naziv koji je ova ustanova nosila sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Govoreći o arhivskoj građi naglasio je da je ta građa od preko 650 arhivskih fondova i zbirki proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

– Naš najstariji rukopis je iz 1410. godine i pisan je na arapskom jeziku, dok “najmlađa” arhivska građa datira iz devedestih godina 20. stoljeća. Pored toga, naša specijalizirana biblioteka danas sadrži preko 12.000 jedinica – knjiga, monografija i brošura iz nacionalne i kulturne historije, enciklopedija i leksikona, te novina i časopisa. Svo to arhivsko blago pokušavamo prezentirati kroz naše programske sadržaje kojih je u prošloj 2017. godini bilo ukupno 16. Radi se o izložbama i promocijama publikacija iz naše arhivske građe, a imali smo i gostujuću izložbu Državnog arhiva u Zagrebu – kazao je Ohranović.

Kao što je rekao, ova godina je sva u znaku obilježavanja 70 godina postojanja. Istakao je da su na njihovoj svečanoj akademiji koja je održana 3. maja 2018. okupili sve kolege iz arhiva i drugih kulturnih ustanova Bosne i Hercegovine i regiona, te druge visoke zvanice.

– Bilo je lijepo na jednom mjestu uz predstavnike gotovo svih bh. arhiva, vidjeti i direktore arhiva iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, to je jedna fina priča o regionalnoj saradnji. Te večeri premijerno je prikazan i dokumentarni film “70 godina Historijskog arhiva Sarajevo” – dodao je Ohranović.

U znaku obilježavanja 70 godina postojanja, ove godine u planu imaju šest novih izložbi koje se prvi put prikazuju javnosti, od kojih su već održane tri, zatim i gostujuću izložbu slovenačkih arhiva.

Međunarodni dan arhiva obilježava se 9. juna. Na taj datum 1948. godine osnovano je Međunarodno arhivsko vijeće (The International Council on Archives – ICA). U svijetu se obilježava od 2008. godine, dok je u Bosni i Hercegovini prvi put obilježen 2010. godine.

Fuad Ohranović

– Historijski arhiv Sarajevo zadnjih godina tradicionalno tim povodom organizuje “Sedmicu arhiva” u kojoj se dešavaju razne aktivnosti: promocije publikacija, otvorenja izložbi, posjete učenika i studenata, dani otvorenih vrata itd. Ove godine smo tim povodom imali premijeru izložbe “Bošnjaci, autori književnih djela iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo”, koja je, s ponosom to ističem, jedina predstavljala Bosnu i Hercegovinu na arhivističkoj mapi svijeta. ICA je u povodu tog datuma na svojoj stranici skupa sa drugim gradovima i državama svijeta uvrstila i Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao mjesto kulturnih dešavanja vezanih za arhivsku struku – naglasio je.

Ohranović je naglasio da Arhivi, baš kao i muzeji imaju potencijal da mogu privući turiste željne znanja i informacija o gradovima i zemljama koje posjećuju, kazavši da je to je koncept koji uspješno funkcioniše u svijetu.

– U tom smjeru prije dvije godine pokrenuli smo priču da u jednom dijelu našeg depoa u Ferhadiji napravimo stalnu izložbenu postavku najstarijih i najzanimljivijih dokumenata i rukopisa koje čuvamo. Također, u tom prostoru planirano je organizovanje raznih izložbi, promocije publikacija, posjete studenata i učenika, ali i da posjetioci vide kako izgleda jedan arhivski depo i kako se čuva arhivska građa. Sa završetkom obnove ovog prostora koji je planiran tokom 2019. godine, Historijski arhiv Sarajevo će prvi put u svojoj sedamdesetogodišnjoj historiji imati vlastiti izložbeni prostor što će znatno olakšati naš rad. A svakako i budžetu Kantona Sarajevo donijeti prihode od prodaje ulaznica – pojasnio je.

Kako je istakao Ohranović, cilj otvaranja prema javnosti i jeste promjena percepcije o arhivu kao nekom prašnjavom podrumu gdje se čuvaju neki stari papiri.

– Arhiv je ustanova bez koje nema države, jedna od temeljnih državnih institucija. Konkretno bez Historijskog arhiva Sarajevo ne možete se ozbiljno baviti historijom Sarajeva i Bosne i Hercegovine. A da ima ulogu u svakodnevnom životu naših sugrađana svjedoči podatak da smo u prošloj 2017. godini imali 2.149 zahtjeva za izdavanje uvjerenja koja se odnose na imovinsko-pravne odnose, radni staž, završeno školovanje… – naglasio je.

Istakao je da su biblioteku Arhiva u prošloj 2017. godini posjetila 123 istraživača koji su pisali svoje radove na osnovu postojeće arhivske građe.

Nedavno potpisivanje ugovora sa KJP Zoi 84 je jedna od velikih pozitivnih vijesti za arhiv.

– Na početku direktorskog mandata u aprilu 2016. godine zatekao sam tri goruća problema Prvi je bio nedostatak prostora za smještaj arhivske građe, a drugi i treći problem bili su neuslovni depoi u ulicama Ferhadija i Čadordžina. U Ferhadiji je zbog vlage bukvalno otpadao malter sa zidova što je direktno ugrožavalo dokumente, dok je u Čadordžinoj došlo do slijeganja temelja. Depo u Ferhadiji trenutno obnavljamo i planiramo svečano otvorenje naredne 2019. godine, a sa ovim potpisivanjem ugovora sa KJP ZOI 84 riješili smo i problem smještaja građe – kazao je Ohranović

Kazao je da prema ugovoru kojeg su potpisali sa ZOI 84 Arhiv će u suterenu Zetre dobiti oko 1.000 kvadratnih metara gdje su planirali arhivske depoe, ali i laboratoriju za konzervaciju i restauraciju arhivske građe te prostor sa opremom za digitalizaciju.