Arhiv USK čuvar kulturne baštine Bosanske krajine

Arhiv Unsko-sanskog kantona (USK) ove godine obilježava 40 godina od osnivanja Radne organizacije historijskog arhiva u Bihaću, te 57 godina Arhivskog centra.

Arhiv USK, kao svojevrsni čuvar kulturne baštine Bosanske krajine, danas se brine o 320 fondova i 25 zbirki, što ukupno predstavlja oko 7.000 dužnih metara arhivske građe.

– Krajem prošle godine Turska agencija za koordinaciju i saradnju (TIKA) donirala je Arhivu vrijedan skener, pa je to i značajno olakšalo rad ove ustanove. Digitalizirano je oko 20 posto građe koja se odnosi na građevinske dozvole, eksproprijaciju, uzurpaciju, projektnu dokumentaciju, zbirku karata, zbirku osmanskih i dokumenta vezanih za Cazinsku bunu i školstvo, kao i dokumente ratne provenijencije – kaže za Fenu direktorica Arhiva USK-a Almira Zvirkić.

Posebno se izdvajaju Zbirka rijetkosti i građa iz perioda Austrougarske, što je ujedno i najstarija građa kojom se raspolaže. Tu se radi o gruntovnim knjigama i tapijama koje potiču uglavnom s kraja 19. stoljeća, od 1883. godine, koje su posebno interesantne građanima prilikom praćenja porodičnog stabla i za utvrđivanje vlasništva nad zemljištem u određenom periodu.

– Zbirka rijetkosti je izuzetno vrijedna i specifična jer je u njoj prikupljena građa od 16. stoljeća, pa sve do Austrougarske. Naravno, kompletna građa se odnosi na ovo područje, tako da imamo nešto starih veduta, starih karata i jedan dio krajišničkih pisama. Posebno je bitan Dragomanski arhiv, što je ustvari popis – inventar i ukratko objašnjeni dokumenti iz ovog kraja. Njegov original arhiviran je u Zadru – kazao je arhivista Husein Hadžić.

Povodom obilježavanja 40. godišnjice organiziranja arhivske djelatnosti na ovom području, u Bihaću će biti organizirano Međunarodno savjetovanje arhivskih radnika, te još nekoliko prigodnih sadržaja.

Pokušat će se i na taj način skrenuti pažnja na važnost svih kulturnih ustanova u BiH, s akcentom na preuzimanje, čuvanje i sređivanje neprocjenjive arhivske građe.