Iranska princeza, sestra blizanka šaha Pahlavija, umrla u 96. godini

Iranska princeza Ašraf Pahlavi, sestra blizanka nekadašnjeg svrgnutog šaha čiji je glamurozni životni stil bio otjelovljenje rastrošnosti njegove vladavine, umrla je u 96. godini nakon što je provela decenije u progonstvu.

Prije Islamske revolucije 1979. godine, mnogi u Iranu su vjerovali da je princeza Ašraf bila ta koja upravlja svojim bratom, šahom Muhamedom Rezom Pahlavijem, i da je ona ta koja ga je nagovorila da preuzme vlast u državnom udaru koji su inicirale Sjedinjene Države 1953. godine.

Njen lik je ovjekovječio poznati umjetnik Andy Warhol na portretu s jarko crvenim usnama i kosom crnom poput vrane, javlja Associated Press.

Život princeze Ašrafi u godinama poslije Islamske revolucije dostojan je Shakespearovim tragedijama. Atentatori su ubili njenog sina na pariskoj ulici netom nakon Islamske revolucije, a nedugo nakon toga njen brat blizanac je umro od raka. Nećakinja joj je umrla 2001. godine nakon što se predozirala drogom u Londonu, a nećak je ubijen u Bostonu 10 godina kasnije.

Bez obzira na sve, uvijek je branila vladavinu svoga brata i držala se svoje kraljevske prošlosti.

– Noću, kada odem u svoju sobu, to su trenuci kada me misli preplave. Ostanem budna do pet ili šest ujutro. Čitam, gledam kasete, pokušavam ne razmišljati. Ali, uspomene me ne žele ostaviti na miru – kazala je ona u intervjuu za Associated Press 1983. godine u Parizu.

Reza Pahlavi, sin šaha, saopćio je na Facebooku da je njegova tetka umrla u četvrtak navečer. Na njenoj web stranici se navodi da je umrla u četvrtak, ali bez objašnjenja.

Robert F. Armao, dugogodišnji savjetnik princeze Ašraf u New Yorku, rekao je da je princeza umrla u Evropi u četvrtak, odbivši da kaže uzrok smrti. Rekao je da još uvijek nemaju planove za sahranu.

U Iranu, lokalni mediji su izvijestili da je princeza umrla, oslanjajući se na međunarodne izvještaje. Državne TV stanice izvijestile su da je umrla u Monte Carlu i opisali su je kao poznatu po korupciji, što je Armao kritikovao.

– Njena Visost je uradila puno za svoju zemlju, bez obzira na njene ljudske mane – kazao je on.

Rođena 26. oktobra 1919. godine, princeza Ašraf je kćerka monarha Reze Šaha. On je došao na vlast u državnom udaru koji je Britanija inicirala 1921. godine, ali je kasnije bio prisiljen da abdicira nakon invazije Rusije i Britanije 1941. godine. Do 1953. godine, Amerika je pomogla u orkestriranju državnog udara u kojem je svrgnut demokratski izabrani iranski premijer Muhamed Mosadegh zbog straha da previše naginje prema Sovjetskom Savezu. To je dovelo njenog brata na vlast i utrlo put za decenije nepovjerenja među tim zemljama.

Međutim, šah je bio “neodlučan čovjek”, kako se navodi u dokumentima CIA s kojih je skinuta iznaka tajnosti, a koji su prvi put objavljeni u The New York Timesu 2000. godine. Kako bi državni udar imao puni efekat, zavjerenici su se obratili “šahovoj dinamičnoj i dominantnoj sestri blizanki”, koja je već bila u kontaktu s britanskim i američkim agentima. Nakon “velikog pritiska” s njene strane i strane američkog generala, šah je pristao.

Dok je vlada njenog brata živjela u izobilju, a njihova tajna policija mučila političke aktiviste, princeza Ašraf se fokusirala na prava žena. Ona i njena sestra, Šams, bile su među prvim ženama u Iranu koje su u javnost izašle bez pokrivene glave, što krši tradicionalne norme ove šiitske zemlje. Ona je također radila u drugim diplomatskim misijama Irana.

Puno je putovala i postala je poznata po kockanju na francuskoj rivijeri, a francuski mediji su je nazvali “La Panthere Noire”, odnosno “Crna pantera”. U Kanu je 1977. godine preživjela pokušaj atentata u kojem je ubijen njen savjetnik, a ranjen šofer.

Politička opozicija je tokom šahove ere kritikovala princezu Ašraf zbog navoda o korupciji, kao i njene medijski popraćene ljubavne veze s mnogim iranskim glumcima i javnim ličnostima.

Nakon što je njen brat svrgnut u Islamskoj revoluciji 1979. godine, princeza Ašraf je živjela na više adresa, Pariz, New York i Monte Carlo. Objavila je svoje memoare i pričala je o svemu odmah nakon svrgavanja brata.

– Nakon smrti mog brata, da smo imali 65 milijardi dolara kako su neki ljudi tvrdili da imamo, odmah bismo zauzeli Iran – kazala je ona za AP 1983. godine.

Princeza Ašraf se udavala i razvodila tri puta u svom životu i ima troje djece. Postepeno je smanjivala javne istupe u kasnijim godinama, iako je prisustvovala sahrani američkog predsjednika Richarda Nixona 1994. godine. Uvijek je tvrdila da ni za čim ne žali.