Deset katastrofa koje bi mogle da se dogode u 2017. godini

Godina koju smo ostavili za nama ne bi se baš mogla opisati kao dobra, najblaže rečeno.

Obilježili su je teroristički napadi, rat u Siriji, devastacije kulturnog blaga čovječanstva, prerani odlazak brojnih zvijezda, (ne)očekivani izbori (Brexit, Donald Trump…). Zato su mnogi jedva čekali da prođe.

Ipak, čini se da bi 2017. mogla da bude još i gora. Donosimo deset stvari koje bi mogle da obilježene godinu u koju smo mahom zakoračili, prema predviđanjima portala Listverse.

10. Kolaps italijanskog bankarskog sistema

Možda zvuči dosadno, ali imaće velike posljedice – na listi stvari koje bi trebalo da nas zabrinu u 2017. godini nalazi se i kriza italijanskog bankarskog sistema. Kreditori su u toj zemlji godinama dijelili novac građanima kao da se 2008, godina recesije, nikada nije dogodila. Sada stručnjaci smatraju kako bi italijanskim bankama mogao doći kraj.

Italija je osma ekonomska sila u svijetu, nalazi se u eurozoni i ako se to dogodi, cijela Evropska unija mogla bi da strada, a posljedice će se osjetiti i globalno.

9. Trgovinski rat SAD-a i Kine

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ne krije planove koje ima u vezi s Kinom: želi uvesti carinu na kinesku robu i trgovinskim putem se suprotstaviti Pekingu. Ako se to dogodi, Kina i SAD završiće u bolnom trgovinskom ratu jer te dve države trenutno razmjenjuju robu u vrijednosti od 600 milijardi dolara.

Iako Kina uvozi više iz SAD-a nego obrnuto, roba koju Amerika nabavlja u Kini teško je dobavljiva na drugim mjestima. Američki potrošači mogli bi zato zbog Trumpovog poteza da plaćaju visoku cijenu za potrošačku elektroniku. Zbog kineske redistribucije uvezene robe širom Azije, trgovinski rat mogao bi se preliti i na Japan, Južnu Koreju i Tajvan.

8. Talibani iznova osvajaju Afganistan

Ova fanatična islamistička grupa, koja je pomalo pala u drugi plan pred brutalnim IS-om, ne miruje. Umjesto napada na turističke destinacije, talibani su u velikoj ofanzivi u Afganistanu. Gotovo 150 afganistanskih okruga trenutno je pod njihovom kontrolom, a u toku su borbe za njih još 50.

Njihovo djelovanje jezivo podsjeća na IS-ovo divljanje 2014. godine u Iraku i Siriji. Sjedinjene Države trenutno u Afganistanu imaju oko 10.000 vojnika, ali oni ne čine gotovo nikakvu razliku. Skoro pa je sasvim sigurno da će talibani u 2017. godini ponovno osvojiti Avganistan.

7. Marin Le Pen postaje predsjednica Francuske

Čelnica francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalne fronte Marin Le Pen vodi u anketama u tome ko će biti novi predsjednik Francuske. Osnivač stranke i Marinin otac, Jean-Marie Le Pen, u više je navrata negirao holokaust. Najraniji članovi Nacionalne fronte bili su francuski kolaboracionisti.

Ako Marin Le Pen postane predsjednica Francuske obećala je da će “istrgnuti” Francusku iz Evropske unije. Rezultat: kolaps EU i ekonomski udarni talasi koji će potresti svijet.

6. Sjeverna Koreja doseže punu nuklearnu snagu

Iako je donedavno Sjeverna Koreja izgledala tek kao smiješni i neopasni provokator, prošle godine je Pyongyang izveo dva nuklearna testa i sve je bliže tome da svoje nuklearno oružje zaista i upotrebi. Prema umjerenim procjenama, Sjeverna Koreja mogla bi biti u punoj nuklearnoj snazi već iduće godine. Kim Jong-un već ima 20 nuklearnih bombi, brojne projektile i, ne manje bitno, krhki ego.

5. Novi pokolji Islamske države u Evropi

Od novembra 2015. teroristi IS-a ubili su više od 260 ljudi širom Evrope, i to ako ne uključimo napade u Turskoj, koja je na razmeđi Evrope i Azije. Zvuči zastrašujuće, a to je možda samo početak onoga što nas čeka. Iz uporišta u Siriji i Iraku džihadisti se šalju na Zapad sa samo jednim ciljem: ubiti što više civila.

Prema Europolu, glavne su mete Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Napadi bi mogli da počnu da uključuju i sredstva za masovno uništenje, poput sarina i antraksa. Iako će mnogi sigurno biti zaustavljeni, već i samo jedan koji bi uspio odnio bi velik broj žrtava.

4. Cyber napadi kao novo ratovanje

U decembru 2015. grupa hakera upala je u sistem tri glavne elektrane u zapadnoj Ukrajini i tako bez struje ostavila 230.000 domova, i to usred hladne zime. To je bi prvi tako veliki cyber napad u historiji, a zastrašuje činjenica da su ukrajinske elektrane bolje zaštićene od kibernetičkog napada od onih američkih. Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakav napad mogao uskoro dogoditi i SAD-u, a ako se dogodi, električne energije neće biti mjesecima.

3. Genocidi u Africi i Aziji

U Iraku, Jemenu i Siriji upravo sada umiru hiljade ljudi. Nasilje je zahvatilo i dijelove Nigerije, Pakistana i Afganistana, a ljudi i dalje umiru i u Ukrajini, Meksiku i Somaliji. Na tu crnu listu treba dodati i Burmu (Mijanmar) i Srednjoafričku Republiku. Potonja je duboko etnički podijeljena i sukobi su stalni, a Mijanmar je trenutno poprište etničkog čišćenja manjine Roingja, koje je na ivici da bude proglašeno genocidom.

2. Izbiće veliki rat?

Da li je 2016. bila nova 1914? Postoje indikacije da bi velike sile mogle biti uvučene u zastrašujuće međusobne sudare, ako se uskoro nešto ne promijeni. U posljednjih nekoliko sedmica Kina i SAD natežu se za Južno kinesko more. Iako bi Kina morala da bude vrlo nesmotrena da otvoreno napadne SAD, ništa je ne sprečava da na to nahuška neke od svojih saveznika.

SAD-u bi potom NATO priskočio u pomoć, a što podsjeća na dešavanja iz 1914. godine, kad je ubistvo austrijskog prestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu pokrenulo lanac događaja koji su doveli do izbijanja Prvog svjetskog rata. S druge strane, tu je i Rusija. Jedan bivši zapovjednik NATO-a već je najavio da će Moskva pripojiti baltičke države u 2017. godini.

1. Pobune i građanski rat u Americi

Možda na prvu pomalo smiješno izgledaju predviđanja da će u Americi početi da se odvijaju oružane pobune. Međutim, analize istraživačkog centra Pew pokazuju da Amerikanci više ne vjeruju svojim sunarodnjacima koji su s druge strane političkog spektra. Ekstremna desnica bori se protiv liberala, a sve se više šuška da se obje strane naoružavaju, što bi moglo dovesti do građanskog rata.

Ogromnim podjelama pridonio je i izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika.