Šta se najviše kvari na dizelašima, a šta na benzincima?

Što možete očekivati kao vlasnici novijih benzinaca i dizelaša? Uglavnom, bezbrižno putovanje do cilja. No ponekad i nije tako, piše Revija HAK.

Rijetki su to slučajevi, ali se događaju. HAK-ova služba Pomoći na cesti ima desetljeća iskustva, uz kontinuirane edukacije i obnovu flote vozila i alata za popravak. To nas čini relevantnim odgovoriti na mnogo pitanja, a jedno od onih koje smo uputili HAK-ovom tehničkom savjetniku Marinu Moravi je: što se danas najviše kvari na benzincima i dizelašima? Na cesti, naravno!

– Kod dizelaša, kod motora s Euro 5 i 6 normom ispušnih plinova, često će se događati problemi s ventilom za povrat ispušnih plinova AGR ili EGR, kao i s adblue spremnikom, s otopinom ureje. Jedno i drugo utječe na gubitak pogona, a riječ je o dijelovima koji obrađuju ispušne plinove. Kod novih generacija dizelskih brizgaljki nema pravila, nekad stanu raditi na 60.000 km, a kod istog modela vozila naprave 300.000 km bez problema. Veliki je problem kod ove grupe dijelova da često nisu lagerski dostupni i cjenovno su dosta veliki i neplanirani trošak, kao i već spomenuti dijelovi koji sudjeluju u obradi ispušnih plinova.

Ovo su specifični kvarovi za dizelaše. Što je s benzincima?

– Kod benzinaca često će nas na cesti ostaviti visokonaponski svitak (bobina) – tada ostajemo bez potrebne iskre na svjećicama i gubitkom rada cilindra nema daljnje vožnje na siguran način. Vozila na benzin, a pogotovo ako su kombinirana s LPG pogonskim gorivom, često mogu imati neispravnost benzinske pumpe u spremniku goriva kao i kod motora s direktnim ubrizgavanjem koji koriste visokotlačne pumpe za ubrizgavanje goriva. Benzin ne djeluje kao dizelaš s efektom podmazivanja. Također, noviji trocilindarski benzinski motori često boluju od nekog od problema na distribuciji s lancem. Uvijek je prijenos između bregaste osovine i koljenastog vratila teže uravnotežiti s tri cilindra pa neki materijali u tom prijenosu prije dožive određeni zamor ili ubrzanije trošenje do često neželjene razine njihovog pucanja i potpunog otkazivanja.

Ima li lijeka ili se sve te greške javljaju (nažalosti vozača i putnika) s ‘velikom praskom’ na putovanjima?

– U ovim ili sličnim problemima kod dizelaša i benzinaca često autodijagnostika može bilježiti u određenu kodnu grešku, koja neće još uključivati lampicu neispravnosti motora, ali će servisu biti vidljivo da računalo već bilježi da ti dijelovi rubno funkcioniraju. Očitane greške s dijagnostičkim uređajem će pomoći serviseru da na vrijeme upozna vozača da bi skoro moglo doći do situacije otkazivanja nekog ključnog dijela. Preporuka je da se u sklopu redovnih pregleda i servisa obavi i autodijagnostika s dijagnostičkim uređajem kako bi se na vrijeme odradila analiza. Odnosno, kako biste znali da je neki ključni dio u lošijem stanju i kako bi se isti na vrijeme mogao popraviti.