Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

savremena tehnologija

Kako regulirati nepoznato, EU razmatra pravilnik o umjetnoj inteligenciji

l_231d04ec72c378684253e122f0a52219
Foto: Fena

Evropa kreće u reguliranje umjetne inteligencije (AI), pooštravanje sigurnosnih standarda za chatbotove kao što je ChatGPT

Chatbotovi, prepoznavanje lica i automatizirana vozila – umjetna inteligencija (AI) nudi brojne mogućnosti. Dok pristaše ove tehnologije predviđaju brz rast inovacija u Evropi, kritičari se boje nepredvidivih učinaka na društvo, dok zakonodavci u Evropskoj uniji pokušavaju pronaći sredinu, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA i HINA.

Evropa kreće u reguliranje umjetne inteligencije (AI), pooštravanje sigurnosnih standarda za chatbotove kao što je ChatGPT i nameće regulatorni okvir programerima i proizvođačima koji žele poslovati na unutarnjem tržištu EU-a – ambiciozan izazov na globalnom tržištu, gdje su Sjedinjene Američke Države i Kina jednostavno pustile tehnološki napredak na volju. Evropska komisija je prije dvije godine predložila novi set pravila, takozvani Zakon o umjetnoj inteligenciji, o kojem se trenutno pregovara u Briselu.

Političke grupe u Evropskom parlamentu, 28. aprila su postigle privremeni dogovor o pravilniku EU-a o umjetnoj inteligenciji, koji se uglavnom fokusira na takozvane “temeljne modele”, primarne blokove znanja koji služe kao temelj za tehnologije umjetne inteligencije. Zastupnici žele da ovi elementi budu rigorozno “osmišljeni i razvijeni u skladu sa zakonima EU-a i temeljnim pravima, uključujući slobodu izražavanja”.

Tekst koji se temelji na neformalnom sporazumu sada će morati ići na glasanje Odboru za unutrašnje tržište Evropskog parlamenta 11. maja. Plenarno glasanje o pregovaračkom stanovištu Evropskog parlamenta očekuje se u junu, nakon čega slijede pregovori s Vijećem i Komisijom.

Beskrajne mogućnosti nasuprot nepredvidivim rizicima

Voditeljica odjela za ljudske resurse njemačke softverske kompanije SAP Sabine Bendiek kazala je da AI može enormno poboljšati produktivnost i biti podrška ljudima. Na primjer, iznimno monotone zadatke koji se ponavljaju može preuzeti AI.

– Naši zaposlenici tada se stvarno mogu fokusirati na korištenje onoga što ljude čini tako jakima: kreativnost i sposobnost da se rezultati procijene iz drugačije perspektive i da se oni implementiraju u skladu s tim – dodala je.

No, šta je s trenutnim i budućim razvojem koji se temelji na algoritmima i umjetnoj inteligenciji? Šta je s ChatGTP-om i automatiziranim automobilima? Šta je s rizikom da bi se AI mogla koristiti za širenje dezinformacija? Nekoliko zastupnika u Evropskom parlamentu nedavno je pozvalo na globalni summit o opasnostima umjetne inteligencije.

Prošlog mjeseca njemački ministar digitalnih nauka Volker Wissing pozvao je na brzo stvaranje pravnog okvira za AI u Evropi.

– Sada moramo mudro reagirati i razumno regulirati umjetnu inteligenciju prije nego što za to bude prekasno. Ovo više ne smije trajati godinama – rekao je Wissing za njemački list Bild am Sonntag.

Glasnogovornica njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova izjavila je za dnevnik Handelsblatt da je ključno uspostaviti ravnotežu između otvorenosti prema inovacijama i jasnog pravnog okvira koji definira standarde za pouzdanu umjetnu inteligenciju.

– Regulativa umjetne inteligencije na vrlo je niskom nivou i njezino ubrzanje mora biti mnogo brže – kazao je predsjednik Bugarskog udruženja softverskih kompanija (BASSCOM) i Bugarskog udruženja poslodavaca za inovativne tehnologije (BRAIT) Dobroslav Dimitrov.

Mišljenja je da je inicijativa definitivno zakasnila, zbog čega bi svi donositelji odluka na državnom, korporativnom ili obrazovnom nivou trebali pogledati šta se događa i prilagoditi se tome.

Dimitrov je usporedio AI s nuklearnom energijom. “Može pokrenuti cijeli planet, ali ga može i uništiti ako se koristi u destruktivne svrhe. Isto vrijedi i za umjetnu inteligenciju”, rekao je.

Talijanski ministar za ekonomski razvoj Adolfo Urso izjavio je da je potrebno razviti nove propise kako bi se bolje definirao odnos između čovjeka i mašina, jer se čini da su mašine prvi put u prednosti.

ChatGPT uzrokovao ubrzanje regulacije umjetne inteligencije

Podsjetivši na slučaj AI chatbota ChatGPT, čiju je upotrebu Italija privremeno zabranila u martu i ponovno je dozvolila krajem aprila, Urso je naglasio da je on pokazao zamke sektora koji još uvijek treba strogu regulaciju.

Dodao je da je privremeno ograničenje korištenja ChatGPT-a od talijanskog tijela za zaštitu podataka dovelo do višeg nivoa zaštite za korisnike.

Početkom prošlog mjeseca, francuski ministar digitalnih komunikacija Jean-Noël Barrot rekao je da ChatGPT nije usklađen s Općom direktivom EU o zaštiti podataka (GDPR), ali da ga je bolje “uokviriti” nego zabraniti. Sredinom aprila francuska Nacionalna komisija za informatiku i slobodu (CNIL) odlučila je pokrenuti istragu o pet pritužbi protiv chatbota.

Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB), koji je ekvivalent CNIL-ovima na evropskom nivou u različitim državama članicama i odgovoran za koordinaciju nadležnih tijela, najavio je formiranje radne grupe za promociju evropske saradnje u toj oblasti.

Primjena umjetne inteligencije u zamjeni za radnu snagu

Urso je nedavno izjavio da je sektor umjetne inteligencije u Italiji, na primjer, u jednoj godini porastao za 32 posto na vrijednost od 500 miliona eura. Taj je sektor “sada centralni za razvojne programe kompanija svih veličina koje ulažu u inteligentnu obradu podataka, jezičnu umjetnu inteligenciju i računarski vid”, rekao je.

U općem poslovnom okruženju u Španiji, umjetna inteligencija koristi se u osam posto kompanija s više od 10 zaposlenika. Prema podacima za 2021. godine koje je objavio statistički ured EU Eurostat, ta brojka odgovara evropskom prosjeku.

Proizvodni procesi, marketinške i prodajne strategije, kibernetička sigurnost i organizacija procesa upravljanja glavne su primjene umjetne inteligencije u španskim kompanijama, prema studiji španske multinacionalne finansijske kompaije Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (BBVA) iz 2022. godine.

Prema podacima Hrvatskog udruženja za umjetnu inteligenciju (CroAI), koje okuplja vodeće kompanije i startupove u području umjetne inteligencije, u Hrvatskoj je krajem 2022. godine više od 130 startupa razvijalo i tražilo primjenu umjetne inteligencije. Dok je prije tri godine 220 kompanija primjenjivalo AI, ta je brojka do oktobra 2022. godine porasla na oko 440.

Evropa kao globalni igrač u umjetnoj inteligenciji

Bugarski privremeni ministar za privredu i inovacije Alexander Pulev nedavno je primijetio da bi Bugarska mogla postati regionalni centar za protok digitalnih informacija iz Azije. Nadalje, rekao je da su Bugarska i američka vlada potpisale deklaraciju usmjerenu na poboljšanje kvalitete bugarske digitalne infrastrukture s fokusom na kibernetičku sigurnost.

Predsjednik Fondacije “Društvo zajedničkih vrijednosti” u Bosni i Hercegovini (BiH) Zlatko Lagumdžija ukazao je na važnost integriranja digitalne transformacije EU, koja ne bi trebala biti ograničena na zemlje članice EU, već treba uključiti i susjedne zemlje poput zemalja zapadnog Balkana na istim principima i projektima.

Govoreći na konferenciji u Cambridgeu, Lagumdžija je istaknuo da samo na taj način EU može pokazati da ima kapacitet voditi te procese na globalnom nivou, zajedno sa, primjera radi, SAD-om i Japanom.

Evropska unija je već duboko ušla u proces stvaranja regulatornog okvira i sada se mora vratiti na početak kako bi učinkovito regulirala umjetnu inteligenciju.

Očekuje se da će borba oko potpune zabrane korištenja tehnologija AI za prepoznavanje lica bez pristanka uključenih, gdje bi Vijeće Evropske unije moglo progurati izuzetak vezan uz klauzule o nacionalnoj sigurnosti, biti posebno teška.