BiH nema jedinstveni okvir za razvoj digitalnog sistema, 28 posto škola bez interneta

Predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) danas su u Sarajevu na konferenciji o digitalizaciji i inovacijama u BiH predstavili Analizu sadašnjeg digitalnog sistema u BiH.

Analiza je pokazala da je država dobro internetski povezana, ali da ima najskuplje internetske usluge u regiji. Također, nepostojanje državne strategije za širokopojasni pristup usporava daljni razvoj mreže informacijske i komunikacijske tehnologije.

Nacrt zakona

Ova analiza, po riječima v.d. direktora USAID-a Roberta Lopeza, opisuje način na koji se digitalni sistemi koriste, te na koji način je moguće ojačati te sisteme kako bi oni unaprijedili upravljanje, privredu i društvenu inkluziju.

– Na konferenciji smo okupili impresivnu grupu stručnjaka iz oblasti digitalne tehnologije, tvorce politika, ljude iz poslovnog sektora, obrazovanja i predstavnike relevantnih sektora, koji nam mogu pomoći kako da bolje razumijemo kako digitalna tehnologija mijenja današnji svijet. Digitalizacija ima potencijal da donese značajno bolji život u BiH – poručio je Lopez.

Jedan od panelista na konferenciji bila je šefica Odsjeka za informatizaciju u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH Irida Varatanović, koja je istakla da je ovo ministarstvo pokrenulo različite inicijative za donošenje zakonskih i strateških akata u vezi informacionog društva.

– U nacrtu imamo pet zakona koji su završeni. To su zakon o elektronskoj identifikaciji, zakon o elektronskim medijima, zakon o elektronskim komunikacijama, te zakoni o poštama i javnom RTV sistemu. Politička situacija je komplikovana i prohodnost tih dokumenata nije baš najbolja. Zato u ovom mandatu očekujemo bolju prohodnost zakonskih rješenja – kazala je Varatanović.

Analizom je utvrđeno da u BiH ne postoji jedinstveni okvir koji bi uredio prava građana i pristup digitalnoj tehnologiji, kao i to da institucije vlasti ne koriste digitalnu tehnologiju na efikasan način.

Nizak nivo medijske pismenosti

Općenito je nizak nivo medijske pismenosti, što znači da građani nemaju znanje potrebno za ispravnu analizu informacija koje im se nude putem interneta.

Uz to, 28 posto škola u BiH nema pristup internetu.

Na konferenciji je rečeno da potrošači u BiH često ne vjeruju digitalnim uslugama, a nemaju ni dovoljno znanja o korištenju usluga e-trgovine, poput internetskog bankarstva i kupovine, što usporava usvajanje tehnologije koja bi mogla pomoći privredni razvoj.

Na osnovu ovih rezultata Analize USAID preporučuje saradnju svih aktera u razvoju jedinstvene politike i strategije upravljanja i ulaganja u digitalni ekosistem, koji omogućava inovacije, jača kibernetičku sigurnost i građanima pruža bolje obrazovanje.