Rudolf Sokal – primjer kako su ustaški oficiri prošli nakon oslobođenja grada

U arhivi Infobiroa, kojoj Fokus.ba ima pristup, pronašli smo tekst iz novembra 1946. godine,

Tekst pod naslovom “Rudolf Sokal, šef ustaških policiskih agenata, osuđen na 18 godina lišenja slobode sa prinudnim radom” prenosimo u cijelosti:

Pred Okružnim narodnim sudom završen je pretres po krivicama Rudolfa Sokala, nekadašnjeg šefa agenata “župske redarstvene oblasti” u Sarajevu.

Rudolf Sokal, austrijski podoficir, postao je u staroj Jugoslaviji vjeran sluga zloglasnih reakcionarnih policijskih režima. U sarajevskoj policiji služio je do 1936. godine, kad je bio penzionisan.

Kako su njemački okupatori i njihovi ustaški pomagači za svoje krvave planove trebali policajce prokušane u vršenju nasilja, odmah su pozvali Sokala, koji se spremno odazvao i, već prvih dana okupacije, prihvatio službu u sarajevskoj ustaškoj policiji kao šef agenata.

Poznavajući dobro prilike u Sarajevu, Sokal je poslužio okupatoru najviše kod izvođenja priprema za odvođenje Jevreja u koncentracione logore. Odmah prvih dana okupacije Sokal je stupio u vezu sa šefom Gestapoa d-rom Hajnrihom.

Služio mu je kao veza sa ustaškom policijom a kao tumač za njemački jezik kada je Hajnrih odlazio u ustašku policiju da joj dade direktive.

Kad su započele pripreme za odvođenje Jevreja u logore, Sokal je bio postavljen za “jevrejskog referenta” u ustaškoj policiji. U društvu sa ustaškim zlikovcem Zubićem, Radošom, Jilekom, Toljom i Rukavinom, Sokal je izvršio pripreme za odašiljanje jevrejskih porodica u Kruščicu i Jasenovac.

Po naređenju Sokala napravljeni su spiskovi Jevreja, na osnovu kojih su postepeno hapšene žrtve za logore. U hvatanju Jevreja po gradu učestvovali su i agenti koji su bila pod komandom “izvidničkog satnika” Rudolfa Sokala.

Prilikom otpremanja Jevreja transportima u Kruščicu i Jasenovac, uvijek je sudjelovao i Sokal, koji je, prema iskazima svjedoka, po spiskovima određivao ljude za transport. Pritom je, pred gestapovcima, nazivao hapšenike komunistima, samo da bi im otežao položaj.

Godine 1942. Sokal je kao “stručnjak” poslan sa zlikovcem Radošem i Gregorićem u Mostar da “očisti” grad od Jevreja. Pred kraj okupacije ustaške glavešine poslale su Sokala, kao svoje povjerljivo lice, u Zenicu da vodi istragu protiv pohapšenih rodoljuba. Sokal je imao i svoje tajne doušnike u gradu koje je posebno plaćao. Svoj izdajnički posao Sokal je vezao sa pljačkom imovine progonjenih Jevreja.

Učestvovao je u zasjedama koje su ustaše postavljali Jevrejima na Ilidži, i tu im oduzimali zlato i dragulje. Sokal je uzimao opljačkane stvari iz policijskog magacina. Kad je ženio svoga sina Radoševom sestrom, onda ga je snabdio stvarima iz toga magacina.

Pored toga, Sokal je uzimao novac od progonjenih Jevreja, obećavajući im da će ih pustiti na slobodu. Među mnogobrojnim zlikovcima pohvatanim na bijegu u Sloveniji, nalazio se i Sokal. Pred narodnim sudom Sokal se branio da je sve za što je optužen, radio samo prema naređenjima i da se u službu vratio po naređenju.

Za odvođenje Jevreja bacao je krivicu na zlikovca Jileka. Sokal se dalje branio da je on vodio samo kriminalni otsjek. Na sudu su preslušani brojni svjedoci. Nekima od njih je Sokal činio i usluge, ali iz iskaza većine svjedoka utvrđeno je da je Sokal pokazivao i vlastite inicijative da pripremi izvršenje ustaških planova, u koje je bio unaprijed upućen.

Sokal je i fizički maltretirao neke Jevreje – kao Ašera Koena i njegove drugove. On je to opravdavao tvrdnjom da ih je tukao zato da bi ih spasio od internacije! Kao svjedoci bili su preslušani d-r Srećko Bujaš, sudija u penziji, i preživjeli Jevreji Aron Albahari, Ašer Koen, Jakob Papo, Salamon Altarac, Josef Levi, Berta Atijas i drugi.

Njihovim iskazima utvrđeno je da je Sokal pomagao pripreme Gestapoa i ustaša. Kao pomagača u pripremama odvođenja ljudi u logore krivično vijeće Narodnog okružnog suda osudilo je Rudolfa Sokala na 18 godina lišenja slobode sa prinudnim radom i 5 godina gubitka građanskih i političkih prava.

Digitalni Arhiv možete pretraživati na internet adresi www.infobiro.ba. Riječ je o izdanju Mediacentra Sarajevo koji podržava razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH.