Kako je Hamza 1946. godine osuđen na 10 godina prisilnog rada zbog šverca fildžanima i podmićivanja

U arhivi Infobiroa, kojoj Fokus.ba ima pristup, pronašli smo tekst objavljen 9. januara 1946. godine u Sarajevskom dnevniku.

Tekst kojem nije naveden autor prenosim u cjelosti:

Koliko su špekulanti, šverceri i ostale gulikože naroda uporni u nastojanju da produže svoju zločinačku djelatnost i onda kad organi vlasti otkriju i utvrde njihove pljačkaške makinacije, pokazao je slučaj koji je danas raspravljen pred specijalnim vijećem Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine za suđenje po djelima špekulacije, sabotaže i zloupotrebe u službenoj dužnosti.

Kontrolni organi Gradskog narodnog odbora ustanovili su da su se na sarajevskoj pijaci odjednom pojavile velike količine fildžana, koji su prodavani po švercerskun cijenama, 6-9 dinara po komadu. Bilo je očito da se radi o robi proizvedenoj prije rata, kada su se fildžani prodavali na malo po 1.50-2 dinara. Povedeni su izvidi, pa je ustanovljeno da fildžani potiču većinom iz trgovine Hamze Begovića, koji se nedavno preselio iz Visokog u Sarajevo. Begović je našao u Sarajevu magazu u koju je dovezao kamionima robu iz Visokog. Stupio je u ortakluk sa Mojsom Pardom da mu pomogne pri rasprodaji robe.

Hamza Begović, pozvan na saslušanje u GNO, izjavio je i potpisao u zapisniku da ima oko 10.000 fildžana koje je nabavio za vrijeme okupacije uz razne cijene od 591000 kuna. Međutim, postojale su informacije da Begović radi sa daleko većim količinama.

Organ GNO pošao je s Begovićem da pregleda njegovo skladište u Kundurdžilak ulici broj 12. Rezultat pregleda bio je porazan za Begovića. Organ GNO savjesno je prebrojao sve fildžane i utvrdio da ih ima 30.630 komada i da je Begović htio da vlast zavede u bludnju. Tada se ispoljilo da je Begović ogrezli špekulant i neprijatelj narodne vlasti. U svojoj pljačkaškoj gramzljivosti za novcem Begović je smatrao da može s novcem postići sve što hoće, kao nekad za vrijeme nenarodne vladavine kad je vladala korupcija i kad je koruptivni državni aparat zajedno sa špekulantima pljačkao radni narod i sirotinju.

Begović je činovniku GNO ponudio veću svotu novaca da odustane od prijave i da prekine započeti postupak. Iznenadio se kad je morao konstatovati da je moć njegovog novca potpuno zakazala kod organa narodne vlasti. Počeo je da zaklinje činovnika GNO i silom mu trpao novac u ruke. Činovnik je na koncu uzeo novac i odnio ga svom šefu, gdje su ga prebrojali. Bilo je 14.000 dinara. Odmah je podnesena prijava Javnom tužiocu protiv crnoberzijanca Hamze Begovića. To je bilo 31. decembra. Hamza Begović je uhapšen. Javni tužilac podigao je protiv njega optužnicu radi spekulacije sa neprijavljenim robom i radi davanja mita državnom službeniku da ne učini što je po zakonu dužan učiniti, i time ga potstrekavao na zloupotrebu u zvaničnoj dužnosti. Na preslušavanju Begović je kategorički tvrdio da nije dao nikakav novac i da je prijava činovnika GNO neistinita.

Danas je Hamza Begović odgovarao pred specijalnim vijećem Vrhovnog suda koji su sačinjavali predsjednik dr. Drago Ljubibratić i prisuditelji Mladen Knežević-Traktor i Šahin Šahinpašić. Pred sudom Begović je pokušao da igra drukčiju ulogu. Uvidio je da poticanje jasno utvrđenih krivica nema smisla, pa je htio da svoje poslovanje prikaže što ispravnije. Tvrdio je da je prodavao fildžane koje je nabavio u Zagrebu septembra mjeseca po novim cijenama, koje mu je odobrio SNO u Visokom, a stare zalihe da je prijavio radi valorizacije cijena.

U Begovićevom priznanju krije se novi švercerski trik. On je kupio izvjesnu količinu fildžana po novim cijenama, da na temelju fakture može prodavati svoje stare zalike po pet puta skupljoj cijeni. Na pitanje kako je davao mito, Begović je odgovorio: — Ja ne znam šta sam radio, nemam pojma šta se dogodilo. Bio sam toga dana jako prehlađen, pa sam pio mnogo rakije.

— Pa opazili ste valjda drugoga dana da vam manjka novac?

— Ne znam ja koliko sam novaca imao. Nisam je ljubitelj novca, pokušavao je crnoberzijanac da prikaže kako njemu nije do novaca, pa prema tome ni do velike zarade.

— Pa kako to da vi dajete novac baš Činovniku koji vodi istragu, što niste dali Socijalnom odjeljenju za gradsku sirotinju?

Špekulant Begović izbjegavao je da odgovori, ostajući kod tvrdnje da se ne sjeća da je davao novac, jer novac za njega nije važan, ali ako činovnik GNO tvrdi da mu je dao, onda je valjda tako i bilo

— Za vas je 14.090 dinara sitnica, jer ste novac lahko uzimali od naroda, primjetio je Javni tužilac. Činovnik GNO, koji je vršio izvide protiv Begovića, izjavio je pred sudom da je Begović bio potpuno trijezan kad mu je davao novac.

Robu, koja se nije smjela prodavati skuplje od 1-50, Begović je prodavao pa 6-9 dinara, pa je postizavao veliku zaradu. U svojoj završnoj riječi Javni tužilac upozorio je na lažljivost optuženog špekulanta koji hoće i danas da obmanjuje sud kad je uvidio da za svoju zločinačku djelatnost mora da odgovara pred narodom, kojeg je do suda iskorištavao za svoje bogaćenje. On je toliko navikao na velike zarade, da nije ni osjetio da mu manjka 14.000 dinara.

Begović je izraziti špekulantski tip, neprijatelj naše narodne privrede i jedan od onih, koji ometaju obnovu i izgradnju naše zemlje, izigravajući zakonske propise gomilajući velike zarade. On je išao tako daleko da je podmićivanjem htio da navede organa državne vlasti da viši zloupotrebu u službenoj dužnosti zato je potrebno da iskusi strogu kaznu.

Branilac Begovića predlagao je da se istraga dopuni i da se Begović preda redovnom sudu. Specijalno vijeće proglasilo je Hamzu Begovića krivim što zalihe robe nije prijavio vlastima, što je robu prodavao po cijenama iznad primjerene zarade i što je mitom navodio, službenika narodne vlasti da ne vrši svoju dužnost po zakonu, te ga je osudilo na 10 godina prinudnog rada sa lišenjem slobode, 10 godina gubitka građanskih i političkih prava i konfiskaciju imovine, osim najnužnijeg dijela za izdržavanje porodice.

Digitalni Arhiv možete pretraživati na internet adresi www.infobiro.ba. Riječ je o izdanju Mediacentra Sarajevo koji podržava razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH.