Dan kad je formiran klub sa Koševa

U arhivi Infobira kojoj Fokus.ba ima pristup, pronašli smo tekst iz Sarajevskog dnevnika koji je objavljen 26. oktobra 1946. godine (dva dana nakon Skupštine), a govori o ujedinjenju sarajevskih klubova Udarnika i Slobode te formiranju Fudbalskog kluba Torpedo. Samo godinu kasnije ovaj klub će promijeniti ime u Fudbalski klub Sarajevo.

U velikoj sali Fiskulturnog doma u Sarajevu održana je zajednička skupština sarajevskih društava “Udarnika” i “Slobode”, kojoj je bio cilj da nakon izvještaja i dobijanja razrješnica oformi jedno društvo, fuzijom ovih dvaju društava.

Pred velikim brojem članova jednog i drugog društva, u prisutnosti ministra Narodne vlade Bosne i Hercegovine druga Nike Jurinčića i pretsjednika JSRN BiH druga Šefketa Maglajlića, skupštinu je otvorio Safa Džinović. On je pozdravio prisutne, pročitao dnevni red zajedničke skupštine i zatim dao riječ Ljubi Filipoviću koji je pročitao opširan izvještaj o dosadašnjem radu “Udarnika”. Iz izvještaja o radu “Udarnika” vidjelo se da je društvu uspjelo da stvori skoro sve fiskulturne i sportske sekcije, ali masovnost nije postignuta. “Udarnik” je, kao i ostala društva, imao mnogo objektivnih smetnji u svom radu, kao na рr. nedostatak rekvizita, sportskih igrališta i objekata.

Na zaključku izvještaja izvjestilac je konstatovao da u Sarajevu treba učiniti veliku prekretnicu na polju fiskulture, fiskulturu treba srediti, organizovati i skoncentrisati u jednom jakom fiskulturnom društvu – društvu koje će uživati potporu svih masovnih antifašističkih organizacija i narodnih vlasti. “Svjesni te činjenice – rekao je izvjestilac – članovi našeg društva već se odavna bave mišlju o sjedinjavanju našeg društva sa “Slobodom”.

Dosada ova stvar nije obavljena, a danas, kad smo se ovdje zajednički sastali, naš skup treba tu želju da realizuje.”

Poslije “Udarnika” izvještaj o radu “Slobode” podnio je drug Braco Salom. Njegov izvještaj bio je kratak i sažet. Iz izvještaja se vidjelo da je i kod “Slobode” bilo sličnih problema za rad, kao i kod “Udarnika”. Osim toga – kako kaže izvjestilac – pomanjkanje stručnjaka, težnja ka osamostaljenju aktiva “Slobode” i pitanje članstva postavljali su upravu društva u težak položaj, pa je uprava uvažavajući sve ove činjenice našla da je predlog Okružnog fiskulturnog odbora za stvaranje jednog jakog društva najzdravije rješenje, te ujedinjenje “Udarnika” i “Slobode” pozdravlja i preporučuje skupštini da taj predlog usvoji. Poslije izvještaja društava skupštini je pročitao svoj referat o problemu fiskulture u Sarajevu drug Arif Tanović. Pošto se osvrnuo na probleme fiskulturnog rada u Sarajevu nakon oslobođenja i pošto je konstatirao da je u radu vladala nesređenost, zatim nedostatak masovnosti i prilična dezorganizacija, drug Tanović je rekao da je ovo stanје primoralo fiskulturna rukovodstva i aktiviste da nađu rješenje kako bi se to stanje popravilo.

Otuda inicijativa da se združe “Udarnik” i “Sloboda” i da se u Sarajevu stvori novo jako fiskulturno društvo, koje treba da raskine sa starim nedostacima i da svojim radom posluži kao primjer za sva ostala društva naše Republike. Nakon referata razvila se diskusijа u kojoj je takođe učestvovao drug Šefket Maglajlić. On je, između ostalog, istakao da kroz fuziju “Slobode” i “Udarnika” treba da dođe do još agilnijeg rada dosadašnjih aktivista na polju omasovljenja fiskulture u Sarajevu.

Drug Maglajlić je podvukao da do fuzije ne dolazi zato što bi mi htjeli da eliminišemo ovog ili onog aktivistu iz društava, nego tom fuzijom mi želimo da sve naše snage združimo, kako bi što korisnije poslužili našem fiskulturnom pokretu. On je dalje istakao da se u svom radu ne smijemo udaljiti od osnovnog cilja našeg pokreta, a taj je: spremanje sposobnih radnika na obnovi i izgradnji naše zemlje i zdravih i snažnih čuvara naše otadžbine. Kad je završena diskusija po referatu prešlo se na izbor uprave i imena novog društva.

Kandidacioni odbor povukao se da sastavi i predloži listu novog odbora, a skupštinari su poveli vrlo živu diskusiju o imenu novog društva. Padalo je više predloga, pa je na kraju izabrano ime “Torpedo”.

Učesnici skupštine su oduševljeno pozdravili izabrano ime “Torpedo”, koje sa toliko ponosa nose mnoga sindikalna društva bratskog Sovjetskog Saveza.

U posljednjoj tački dnevnog reda prisutni su izabrali novi upravni i nadzorni odbor društva. U upravu društva izabrani su: Predsjednik Safet Džinović, I potpredsjednik Vojo Marković, II potpredsjednik Alojz Stanarević, I sekretar Franjo Budimir, II sekretar Dragutin Baković, blagajnik Stjepan Kenig, ekonom Ante Skarić, ljekari d-r Derviš Ramadanović i d-r Banić, članovi odbora: Arif Tanović, Mirko Ostojić, Jelena Dopuđa, Sabrija Musić, Aco Trumić, Šipka Dujo, Vjekoslav Žesto, Uroš Žarić; Načelnika stručnog odbora bira stručna komisija. nadzorni odbor: pretsjednik Šefket Maglajlić; članovi odbora: Braco Kosovac, Rade Jakšić, Dinko Falalar, d-r Sveto Kaluđerčić, Miie Đuraš, Vlado Ivković, delegati za skupštinu Okružnog fiskulturnog odbora: Franjo Budimir, Vojo Marković, Svetozar Ćuk, Aco Trumić, Mirko Ostojić, stručna komisija: Sveto Ćuk, Vlado Hrisafović, Ante Suhi, Sabrija Musić, Šemsudin Dizdar, Mehmed Čeremida, Ferid Azapagić, Strahinja Petrović, Momo Vidović, Braco Salom, Ferida Azapagić, Pavo Jožanc, Osman Južnić, Ferid Kulender, Ferid Kulić, Ljubo Filipović, Vlado Škavo, Nada Vojnović, Ljubica Vojnović. Novi odbor primljen je aklamacijom. Time je i rad ove skupštine završen.