Zagađenje zraka u Sarajevu: Ovako izgledaju moja pluća, a nisam pušač

I ove zime Sarajevo je nerijetko na vrhu neslavne liste najzagađenijih gradova na svijetu. Nezdravi zrak ostavlja posljedice na zdravlje stanovništva i nisu samo hronični bolesnici ti koji su ugroženi. Prema procjeni Svjetske banke, svake godine u našoj zemlji prijevremeno umire više od 3.000 ljudi od posljedica zagađenja.

PIŠE: S. Karaica

Hiljade drugih suočava se s respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Međutim, nije ovo problem novijeg datuma.

Postoje zakoni, ali ne volja

Sve je počelo još šezdesetih godina prošlog stoljeća kao posljedica razvoja teške industrije i generalno ubrzanog razvoja nerazvijenih, dominantno poljoprivrednih područja. Odlučnom akcijom vlasti i struke proveden je sveobuhvatni projekat zaštite okoliša u koji je uloženo čak 350 miliona dolara. Ključno je bilo dovođenje gasa u grad. Značajnu ulogu u realizaciji odigrao je Emerik Blum, generalni direktor Energoinvesta i kasnije, početkom osamdesetih, gradonačelnik Sarajeva.

Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija smatra da bi se problem mogao dobrim dijelom riješiti i u aktuelnom vremenu, ali je upitna volja donosilaca odluka.

– Sarajevo je tada potrošilo iznos novca koji je jednak skoro dvije trećine sadašnjeg budžeta Kantona Sarajevo. To je za današnje glave naših političkih čelnika zaista nezamisliv iznos. Bosna i Hercegovina je neuređena zemlja. Sistem zaštite okoliša praktično ne postoji. Imamo mi zakone, imamo institucije, ali to ništa ne znači jer zaista nedostaje politička volja da se bilo šta rješava u ovoj oblasti. Nije samo zagađenje zraka problem. Kada je u pitanju okoliš, apsolutno sve je problem – kaže Podić.

O brojkama nagađamo

Nažalost, u BiH ne postoje novije studije o posljedicama koje izaziva zagađeni zrak na zdravlje stanovništva. Međutim, rade se drugdje u svijetu, pa tako možemo doći do procjena da je svaka peta ili šesta smrt u BiH izazvana nekom bolešću koju je skrivilo zagađenje. Kada je Sarajevo u pitanju, taj broj je još veći jer se u ovom gradu bilježe zagađenja koja su iznad prosjeka zemlje.

Internista kardiolog Jasmin Čaluk potvrđuje da atmosfera koja je toksična za ljude može biti uzrok ozbiljnih bolesti, skraćenja očekivanog trajanja života, a u nekim slučajevima čak i smrti. Kratkoročna izloženost zagađenom zraku povećava rizik od infarkta, moždanog udara, aritmija i srčanog popuštanja kod rizičnih individua. Rizik smrtnosti je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa.

– Studije pokazuju da smog pojačava mogućnost začepljavanja srčanih i moždanih arterija, što u periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice pacijenata sa srčanim i moždanim udarom. Ovo je posljedica ulaska u krvotok čestica manjih od 2,5 mikrona koje se obično povezuju sa sagorijevanjem goriva u vozilima. Ove čestice lako ulaze u krvotok i iritiraju krvne žile – navodi Čaluk.

Uzrok Alchajmerove bolesti

Istraživači vjeruju da bi zagađenje moglo biti jedan od uzroka Alchajmerove bolesti, te da je, također, povezano s defektima neurine cijevi, malformacijama kičme, pa čak i anencefalijom – teškim zaostatkom u razvoju mozga novorođenčadi.

Niti je zagađenje vezano samo za zimski period niti ono predstavlja problem samo hroničnim bolesnicima. Često djeca imaju simptome slične prehladi, izazvane nadražajem sluznice, ali ne radi se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Krivac su hemijski podražaji u zraku. I tako sve počinje. Dugotrajna izloženost tim faktorima donosi sa sobom sve ozbiljnije posljedice.

Specijalista pulmolog Mahir Tokić pojašnjava da godine udisanja nezdravog zraka dovode do hroničnih promjena na sluznici i njezine destrukcije, do pojave hroničnog bronhitisa, stvaranja alergijskih oboljenja, hronične opstruktivne plućne bolesti, već spomenutih kardiovaskularnih oboljenja, ali i promjena na koži.

Iznenadne smrti

– Hrioničari mogu da zapadnu u akutizaciju svog osnovnog oboljenja iako su pod terapijom. Iznenada dolazi do drastičnih pogoršanja. Kada se nađete u sredini gdje je prisustvo zagađujućih materija izuzetno visoko, to direktno dovodi do promjene humoralnog statusa, mineralnog statusa, stiskanja krvnih sudova, disajnih puteva… Kada se smanji cirkulacija, ugroženi su vitalni organi, srce, pluća, mozak, jetra, bubrezi, dolazi do popuštanja tih organa i to može biti uzrok nagle smrti – pojašnjava Tokić.

U Sarajevu je najveći problem zagađenje lebdećim PM česticama. Prema propisima Evropske unije, dozvoljeno je imati 35 dana tokom godine s prekoračenjem graničnih vrijednosti. U glavnom gradu BiH bude i trostruko više takvih dana. Pokazale su to mjerne stanice kojih je ukupno sedam na području Kantona Sarajevo, a čije podatke prikuplja i obrađuje

Hidrometeorološki zavod FBiH. Doduše, ove godine na ruku su nam išle nestabilne meteorološke prilike, pa je situacija bila manje alarmantna nego inače.

– Kao što imamo dnevni i godišnji hod zagađenja zraka, tako postoji i prostorni koji se vidi na osnovu izmjerenih podataka. Najbolji zrak je na mjernom mjestu na Vijećnici. Razlog je što tu praktično počinje grad, a postoji i prirodno kretanje zraka. Kroz klisuru Miljacke tu dolazi svježi zrak s padina Jahorine. Najlošiji je u nizinskim dijelovima grada, počevši od Otoke, prema Ilidži, a Ilijaš je najzagađenija tačka. Ni u Vogošći nije bolje – kaže Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vlada usvojila strateške dokumente

Rezultati istraživanja koja su rađena na principu modeliranja receptora ukazuju da na kvalitet zraka najviše utiču saobraćaj, individualno grijanje domaćinstava, velika postrojenja za grijanje te industrija. U nastojanju da pokuša smanjiti štetne emisije, Vlada KS je 2021. provela pilot-projekat subvencioniranja zamjene 300 peći na ugalj i ostala čvrsta goriva certificiranim pećima i toplotnim pumpama u domaćinstvima, za šta je utrošeno 1,5 miliona KM.

Do kraja 2023. godine planirana je zamjena još 300. Izdvajana su sredstva za subvencioniranje priključaka za plin, subvencioniranje troškova ovog energenta za najugroženije kategorije, projekte energetske efikasnosti… Međutim, nedovoljno, pogotovo ako znamo da u KS postoji više od 40.000 ložišta.

– Posebno treba spomenuti velike projekte Vlade Kantona Sarajevo na osavremenjavanju javnog prevoza, nabavci niskoemisionih vozila, rekonstrukciji saobraćajne infrastrukture, razvijanju biciklističke infrastrukture i stimuliranju povoljnijih vidova urbane mobilnosti, čime će se reducirati uticaj saobraćaja na zagađenost zraka – saopćili su iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, dodajući da je Vlada usvojila strateške dokumente u kojima su definirani ciljevi, mjere i konkretni projekti kako se riješiti zagađenosti zraka.

Međutim, nisu nam odgovorili na konkretno pitanje koliko je planirano novca u budžetu za tekuću godinu za ove namjene.

Različite političke opcije, isti recept

Podić smatra da ne postoji politička volja za iznalaženje rješenja za sve očitiji problem koji ozbiljno ugrožava zdravlje i živote stanovništva. Vlade i političke opcije se smjenjuju, a mi i dalje udišemo otrov.

– Nema razlike između ove ili one postavke kantonalne vlasti. Recept je isti. Kada se javnost pobuni, kada zagađenje postane svima vidljivo i kada ga svi počnemo osjećati, onda se urade neke sitne mjerice. Proglase se neke uzbune čije se mjere zapravo uopće ne primjenjuju. Oglašava se da je utopljavanje zgrada kao neka super efikasna mjera, dok se suštinski zapravo ništa ne mijenja. Jedina učinkovita mjera je smanjenje emisija, a to se ne dobija utopljavanjem zgrada. Emisije se rješavaju tako što ćete eliminirati prljava goriva, što ćete ukloniti prljavi saobraćaj, što ćete dramatično smanjiti saobraćaj u gradu. To su učinkovite mjere koje su rađene širom svijeta i koje definitivno daju rezultate – govori ovaj aktivista.

I Omerčić naglašava da je rješenje u smanjenju emisija zagađujućih materija, što se velikim dijelom može napraviti masovnom izmjenom goriva koja se koriste u procesu zagrijavanja, ali i promjenom sistema zagrijavanja.

– Potrebno je širiti mrežu komunalnog grijanja. Imamo ogroman broj objekata koji sami sebe zagrijavaju i to je neefikasno. Također, saobraćaj se mora regulirati usvajanjem i primjenom nekih novih propisa koji će limitirati vrste i tipove vozila koji se mogu kretati – kaže Omerčić.

Kazne i stimulacije

Slično razmišlja i doktor Čaluk, koji napominje da treba raditi na sistemskim rješenjima koja bi uključivala destimulativne, pa i kaznene mjere za vozila sa zastarjelim motorima s unutarnjim sagorijevanjem, ali i stimulativne mjere, odnosno subvencije za kupovinu novih vozila koja manje zagađuju, te električnih i hibridnih automobila.

U proteklim godinama spominjala su se različita rješenja. U nekim velikim svjetskim gradovima poput Dubaija, Abu Dabija i Moskve učinkovitim se pokazalo postavljanje ionskih generatora, pa je predlagano da se nešto tako uradi i kod nas. No, nije se ozbiljno uzelo u razmatranje. Jednostavnije je pratiti stanje i proglašavati epizode. Savjetovati građanima da se ne izlažu zagađenju.

– Moram priznati da sam posljednjih desetljeća lično uključen u borbu protiv ovakvog stanja, ali sve se svodi na određene apele. Preduzimaju se mjere tako što obavještavamo građane, upozoravamo na ovoliku ili onoliku koncentraciju štetnih čestica, ali se moramo jasno pitati kako da ti građani idu i da obavljaju svoje poslove. Djeca moraju u školu, u obdanište. Znači, svi direktno prolaze kroz takvu zagađenu sredinu. Kažemo ljudi lože loš ugalj. Ako oni lože loš ugalj, onda bi trebalo nešto drugo da imaju kao alternativu, a ona je za današnji standard, moramo kazati, nešto što ne mogu svi priuštiti – kaže doktor Tokić.

Stop visokim zgradama

Ne smijemo zaboraviti ni to da je jedan od uzroka zagađenja u gradu izgradnja visokih zgrada, posebno uz tok rijeke Miljacke. Na taj način narušen je nesmetan protok zračnih masa, pojašnjava naš sagovornik iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

– Mi danas imamo barijeru koja dijeli grad na dva dijela, tako da se sada izgubio uticaj istočnih vjetrova koji nekada zapušu tokom zime. Znači, ako nam je ranije trebalo 24 do 36 sati da se očisti zrak u sarajevskom polju, danas, s ovim zgradama po sredini grada, treba nam 48 sati ili više. Ili se čak i ne stigne očistiti, a ponovo dođe do stabilne vremenske situacije i zagađenja – naglašava Omerčić.

Da zaključimo, Sarajevo nije najzagađeniji grad na planeti, ali jeste najzagađeniji glavni grad Evrope. Tu neslavnu titulu, nažalost, zasluženo nosimo.

This article was supported by JournalismFund.eu