Kako postati uzgajivač kornišona u BiH?

Posljednjih godina u BiH se sve više proizvodi krastavac kornišon. U vrijeme kada građani BiH pokušavaju naći dodatni izvor prihoda sve više je uzgajivača ovog povrća, a stručnjaci tvrde da je u njemu budućnost bh. poljoprivrede.

Kornišon je riječ francuskog porijekla koja se obično koristi u vezi sa slanim ukiseljenim krastavcima. Kornišoni, kao i krastavci, su jednogodišnje zeljasta biljke koje pripadaju istoj porodici, ali suprotno vjerovanju kornišon nije vrsta malog i mladog krastavca, iako se bere prije nego što dostigne punu veličinu.

Već petu godinu uzgojem kornišona bavi se Nada Mitrović u zvorničkom selu Lokanj.

“Sijemo i druge kulture, ali smo se prvenstveno opredijelili za krastavce jer ostvarujemo prihod u vrijeme kada nemamo gdje da zaradimo,“ kaže Nada.

U istom selu ovoj poljoprivrednoj kulturi okrenula se i Mira Mičić. Uzgaja Kornišon na 300 kvadrata zemlje i kaže da joj uvelike pomaže u popunjavanju kućnog budžeta.

“Nadam da ću na 300 kvadrata uzgojiti oko dvije tone kornišona. Sve nam je zagarantovano, sav rod se otkupi“, tvrdi Mira.

U poljoprivredi svoju budućnost vide i stanovnici Janje u Bijeljini. Uz pomoć UNDP-a i Nature 37 povratnika uzgaja kornišone i ostale povrtne kulture. Jedan od njih je i Mujo Bogaljević.

“Uz pomoć UNDP-a i Nature ušli smo u ovaj projekat. O njegovoj važnosti suvišno je govoriti. Imamo stručnu pomoć i sav repromaterijal”, kaže Mujo.

Sve ovo bilo bi teško bez kompanije Natura,koja djeluje u okviru Adriatik grupe. Omogućili su svojim kooperantima sav potreban materijal i stručnu pomoć prilikom uzgoja. Garantuju otkup, a kasnije uz svoje pogone pripremaju kornišon kao gotov proizvod koji je spreman za plasman na inostrana tržišta, najviše u Evropsku uniju.

U sklopu grupacije koja se brine da uzgoj karnišona u BiH uskoro postane vodeća poljoprivredna grana nalazi se i kompanija Plant iz Tuzle. Oni su zaslužni za proizvodnju sadnica kornišona, koje se kasnije dostavljaju kooperantima.

Svi kooperanti, uzgajivači i kompanije koje pomažu da se sve uveže u jednu cjelinu nalaze se u okviru grupacije Adriatic. Izvršni direktor ove grupacije, Senahid Huremović, smatra da je budućnost naših krajeva u karnišonu, te očekuje da će se sve više ljudi okrenuti uzgoju ove vrste krastavaca.

Uzgajivači tvrde da se uzgoj kornišona isplati, mada niko ne poriče da je potrebno uložiti mnogo napornog rada.

Kompanije koje pomažu u samom uzgoju, te otkupljuju, obrađuju i plasiraju gotov proizvod na evropsko tržište ističu da je tržište dovoljno veliko da se još mnogo porodica u budućnosti bavi uzgojem karnišona. Potrebna je samo spremnost na rad i mnogi u BiH riješit će problem nedostatka finansijskih sredstava i nezaposlenosti.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“