istraživanje
Copyright © 2014-2024. Fokus.ba. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Developed by Omnitask
Copyright © 2014-2024. Fokus.ba. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Developed by Omnitask
istraživanje
Proteklih godina u BiH se vode žestoke polemike o tome da li su BiH potrebne mini hidroelektrane i kakva je šteta, a kakva korist od izgradnje ovih objekata na našim rijekama. Dok se vlasti vješto “uklapaju” i deklarativno priklanjaju čas jednoj čas drugoj suprostavljenoj strani u sukobu podijeljenih mišljenja u vezi mini hidrocentrala, u praksi ništa ne čine da zaštite rijeke i pravo građana.
Za to vrijeme u nekim dijelovima zemlje građani i svojim tijelima i životima, poput žena iz Kruščice ili onih iz doline Neretvice na području Općine Konjic svoje rijeke brane i životima.
Fokus je proteklih dana proveo istraživanje o tome kakva su iskustva građana iz svih dijelova naše zemlje s izgrađenim mini hidroelektranama u njihovim lokalnim zajednicama.
Većina građana potvrdila je da je izgradnja mini hidrelektrana u njihovim mjestima uzrokovala samo problem i da koristi od tih postrojenja imaju samo njihovi vlasnici.
Oko 80 posto građana koji su učestvovali u našem istraživanju izjasnili su se da je izgradnja mini hidrolektrana u blizini njihovog stanovanja imalo negativan uticaj na njihove živote i okoliš. Njih nešto više od 13 posto tvrde da su mini hidroelektrane imale pozitivan uticaj, dok je nešto više od pet posto izjavilo da njihova izgradnja nije imala nikakvog uticaja na okoliš.
Bila, Travnik FOTO: Čitatelj
Neki od građana koji su učestvovali u istraživanju u razgovoru za Fokus detaljnije su pojasnili kako im je izgradnja mini hidroelektrana na rijekama u blizini njihovih domova zagorčala život.
Salko Hodžić mještanin Kaćuna kod Busovače, za Fokus kaže da godinama muku muči s brojnim problemima koje mu uzrokuje mini hidroelektrana koju je nadomak njegove kuće izgradio Amer Jerlagić, bivši direktor “Elektroprivrede BiH” i bivši predsjednik Stranke za BiH. Hodžić se i na sudu spori s Jerlagićem kojeg optužuje zato što mu je, kako kaže, život postao nesnošljiv, a trpi i materijalnu štetu.
– Zbog te mini hidroelektrane imam velike probleme. Kada je puštena u rad tražio sam da dođe inspekcija i izvrši mjerenje buke. Oni dođu izmjere buku kod njega, a kod mene niko nije dolazio. Ta opservacija je bila i na sudu. Vlasnik je Amer Jerlagić i njega sam konkretno tužio. U mom slučaju 12 metara je između moje spavaće sobe i te hidroelektrane. To je isto da vam u kući usisivač radi non stop. Ovo je za pokazati čitavom svijetu šta rade i kako rade. Ovaj moj slučaj je kao slučaj Muriza Memića, samo što nije ubistva bilo. Malo je falilo da ne platim i glavom – tvrdi Hodžić.
On dalje navodi da je u mini hidroelektrani u blizini njegove kuće zaposlen samo jedan čovjek, pa ta činjenica kaže obara tvrdnje kako se izgradnjom ovih centrala otvaraju nova mjesta. Osim toga što mu je usljed gradnje te centrale popucala kuća, a štetu mu niko nije namirio, Hodžić kaže da su milionske štete nastale i na lokalnom putu. Ističe i da Jerlagić ima podršku aktuelnog načelnika Busovače, Asima Mekića, te stoga, kaže Hodžić, vlasnik centrale može raditi šta hoće.
– Načelnik Općine ima koristi od svega toga, on je pare uzeo od Jerlagića. Inače on je već treći mandat načelnik Busovače, za njegovog mandata promijenjen je prostorni plan. Kad je mijenjan prostorni plan općine on nije htio ni da se konsultuje sa stanovništvom o izgradnji MHE. Kad se gradila ta centrala na putu je nastala sigurno višemilionska šteta, a podnožje koje su minirali sad tone, kao i cesta usljed nastalih klizišta. Kad je mašina radila preko puta moje kuće, to je bager od 20 tona, 43 dana u mojoj kući je bio bukvalno potres. U avliji je potonulo oko 40 centimetara, napravio je haos, pregradio je i rijeku. U međuvremenu federalna ministrica ukinula mu je okolišnu dozvolu, ali ekspresno je bila rasprava na kantonalnom nivou i oni su mu za 15 dana ponovo izdali okolišnu dozvolu – priča Hodžić dodajući da će iskoristiti sve pravne lijekove u našoj zemlji u borbi da dokaže kakvu mu je štetu nanijela izgradnja mini hidroelektrane, a spreman je kaže ići i do Strazbura da ostvari svoj cilj.
Naš sagovornik, čije je ime poznato redakciji, a koji je želio ostati anoniman iz razloga, kako je priznao, da se ne bi našao na meti lokalnih moćnika u vlasti, iznio je probleme koje imaju mještani mjesta Glavice kod Bugojna. Naime, zbog izgradnje mini hidroelektrane na Vileškoj rijeci, a koja je u vlasništvu bivšeg SDA premijera Srednjobosanskog kantona Salke Selmana, mještani Glavice imaju problema sa vodosnabdijevanjem.
– Ta hidroelektrana se nalazi neposredno iznad bazena odakle moja mjesna zajednica dobija vodu. Zbog toga što su zbog centrale naprosto u dijelu od oko četiri kilometra pokupili sva vrela koja su dovodila vodu u bazen odakle se mi snabdijevamo, mi imamo problem i gotovo da nikad i nemamo vode. Otkako se izgradila centrala umanjili su nam dotok vode. Prije izgradnje nismo imali tih problema. Garantujem da su neke žile koje su išle prema našem bazenu presušile. Građani nemaju nikakve koristi od te mini hidroelektrane. To je samo u našem slučaju napravljeno zbog bogaćenja Salke Selmana, koji je bio dugogodišnji premijer SBK i koji je vlasnik centrale. Ima jedan momak i vjerujem da radi na crno, on malo nadzire to i niko drugi tu ne radi. Mi plaćamo, a oni uzimaju pare – priča naš sagovornik.
Rijeka Vrbas, Gornji Vakuf – Vodozahvat MHE Voljevac FOTO: Čitatelj
On ističe i da su mještani samoinicijativno išli direktno na izvorište i sklonili nekoliko dasaka da usmjere tok rijeke prema bazenu.
– Poslije je bilo intervencije, zvali su nam policiju i ponovo su vratili na svoje. Građani se boje. A, te mini hidroelektrane su šteta. Uništiše nam riječne tokove, kod nas je Vrbas gotovo presušio, riblji fond je uništen, par kilometara je potpuno suho, pastrmke više nema u tom toku – ogorčeno priča naš sagovornik, izražavajući nadu da će oni koji se bore protiv izgradnje mini hidroelektrana jednom slaviti konačnu pobjedu i da će i mještani Glavica ponovo imati uredno vodosnabdijevanje.
Dragan Mijatović, za Fokus je iznio problem koji su uzrokovale tri mini hidrocentrale u dolini Ugra, i jedna u Ilonskoj. Sve u blizini Kneževa.
– Svi koji se bave ribolovom su primijetili te anomalije koje su se desile izgradnjom mini hidrocentrala, a koje su uništile floru i faunu u rijekama. Lokalna zajednica ima jednog ili eventualno dva zaposlena koji su zaposleni kao osiguranje tih centrala, a kada su zagovarali izgradnju govorili su kako će biti posla za ljude. A, činjenica je da je radilo par ljudi koji su dole obezbjeđivali te mašine i to gradilište i ništa više. Samo je šteta tu nanešena. Sistem je preplašio ljude, pa ne smiju reći ni svoje mišljenje. Zagorčaju ljudima život tako da ništa bolje nismo mogli ni očekivati. Ja vidim da se te hidrocentrale po Evropi zatvaraju i skidaju, kod naših još uvijek prave. Ugar koji je bio lijepa planinska rijeka postao je potočić. Oni samo o novcu razmišljaju, njihov kulturni identitet i ljubav prema prirodi ne postoji, oni nemaju osjećaj za to. Ako se ne izvrši pritisak, barem na birače da djeluje, da vide za koga glasaju. Ima ljudi koji dosta komentarišu ali nisu spremni da se bore s ljudima koji im mogu naštetiti, ostaviti ih bez posla i bez egzistencije – zaključuje Mijatović za Fokus.
Robert Oroz, ekološki aktivista iz Fojnice i veliki borac protiv izgradnje mini hidrocentrala na našim rijekama za Fokus kaže da su moćnici koji zagovaraju izgradnju ovih elektrana uprkos šteti koju one nanose rijekama ipak u prednosti jer imaju novca i “znaju gdje i koga potkovati”.
– U BiH je trenutno 115 mini hidroelektrana, a ukoliko se ostvari sve ono što su okupatori naših rijeka planirali, bit će ih više od 600. Kakva je korist od tih centrala govori i podatak Državne regulatorne komisije za električnu energiju da je 108 mini hidroelektrana proizvelo svega 2,2 posto ukupno proizvedene električne energije u BiH. Također, ogromne su štete za floru i faunu u rijekama nakon izgradnje i puštanja u pogon mini hidroelektrana – kaže Oroz.
Borovnica, Fojnica FOTO Čitatelj
On dalje navodi da su stvarni vlasnici velikog broja tih mini hidroelektrana strane kompanije koje ostvaruju ekstra profite, a zapošljavaju neznatan broj radnika.
– Uprkos raznim malverzacijama, ove kompanije većinom posluju u minusu što pokazuju zvanični podaci o poslovanju samo tri najveće grupacije i to Kelag, Petrol i Wien energy.
– Treba imati u vidu da su koncesione naknade za ova postrojenja veoma male, većinom je to dva do tri posto. Ta se naknada u Federaciji onda dijeli na na općinu i kanton, a po kantonima su opet različiti omjeri. Naprimjer, općina Fojnica je na ime koncesionih naknada od svih šest malih hidroelektrana na svojoj teritoriji od 2015. do 2018. godine ubirala od 44,6 do 59,6 hiljada KM što je 1,38% do 1,85% ukupnog općinskog budžeta. A Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno najviše malih hidroelektrana i to skoro trećina ukupnog broja u BiH, koncesionim naknadama ubire svega 0,46% svog ukupnog prihoda. Evidentno je da se koncesioni ugovori koji su se ranije potpisivali na 30, sve češće se potpisuju i na 50 godina.
Zanimljivo je da famozni “Zaključak” koji je usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta FBiH 23. juna 2020. više niko i ne spominje, jer je jasno da energetska mafija zna dobro “gdje i koga potkovati”, a novca im očito ne nedostaje – zaključuje Oroz za Fokus.
S druge strane iz Udruženja “Hidro energija” iz kojeg tvrde da okupljaju proizvođače električne energije iz malih hidroelektrana, projektantske kuće, proizvođače turbinske i hidromehaničke opreme za MHE, firme za izradu automatskog upravljanja i nadzora, te građevinske firme, tvrde da je za BiH višestruka korist od malih hidroelektrana.
Inače, iz ovog Udruženja, čiji je predsjednik Ramo Gutić, sami su Fokusu skrenuli pažnju na svoje egzistiranje i ponudili se kao sagovornik i “druga strana” u temama koje objavljujemo u vezi s mini hidroelektranama.
– Kao prvo želimo naglasiti da se ograđujemo od svih neodgovornih investitora koji vrše eksploataciju rijeka van zakonskih okvira i kao takvi nisu u mogućnosti da budu članovi našeg udruženja. Mi se zalažemo za poštivanje svih propisa, norma, standarda itd., a koji se primjenjuju u EU i svim ostalim uređenim zemljama svijeta – naveli su u odgovoru iz ovog Udruženja na naš upit o tome znaju li koje su štete od MHE.
Iz ovog udruženja također tvrde da MHE “ugrožavaju naše rijeke isto onoliko koliko i ugrožavaju i evropske rijeke”, iznoseći podatak kako se u Austriji i Norveškoj planira povećanje broja malih hidroelektrana.
Negiraju i da MHE u BiH ugrožavaju vodosnabdijevanje iako je za Fokus konkretno iz Gomile kod Bugojna potvrđeno suprotno.
Priznaju iz ovog udruženja da zapošljavanja na izgrađenim mini hidrocentralama jesu mala , ali kažu da da je “itekako dosta radnih mjesta produkt izgradnje MHE”.
Iz ovog udruženja opravdanim smatraju izgradnju pet stotina novih mini hidroelektrana.
– Izgradnjom planiranih 500 MHE otvorila bi se investicija od 2,5 milijardi KM, a to je oko 7.500 novih radnih mjesta. Gradnjom ovih 500 MHE, vodotok BiH bi se sa MHE “opteretio” tek dva posto. 500 MHE ima potencijal proizvodnje 2.5 TWh, a to je i kapacitet TE Kakanj – navode iz Udruženja kao argument, iako nema nikakve garancije da bi tako i bilo.
Uprkos svjedočenjima ljudi koji žive u blizini mini hidroelektana od kojih su neki podnijeli i tužbe zbog oštećenja koja je pretrpjela njihova imovina, konkretno kuće, iz Udruženja “Hidro energija” odbacuju i mogućnost da je do toga moglo doći.
Također u odbranu izgradnje mini hidroelektrana iz ovog udruženja ističu kako su u prošloj godini građani putem izdvajanja za obnovljive izvore energije, a koji im stižu na računima za električnu energiju, mini hidroelektrane subvencionirali sa kako navode “svega 1,8 ,miliona maraka”.
Inače iz ovog Udruženja su nam poslali podatak da je u prošloj godini putem stavke na računima za obnovljive izvore energije prikupljeno oko 15 miliona KM, za koje tvrde da je većina tog novca otišla u poticaje za solar i vjetar, a svega 10 posto na MHE.
Međutim, u ranijem istraživanju o poticajima koji se isplaćuju proizvođačima električne i energije iz obnovljivih izvora, odnosno mini hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana Fokusu je zvanično potvrđeno u Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH da je samo u prvih pet mjeseci 2020. ukupno uplaćeno 37,7 miliona maraka po osnovu poticaja i referentne cijene koja im je plaćena za proizvedenu struju.
U konačnici, iako nikada u javnost nisu izneseni konkretni dokazi i pokazatelji o koristi za širu društvenu zajednicu i državu od mini hidroelektrana, iz Udruženja koje promovira i podržava izgradnju ovih postrojenja tvrde da su ona razvojna šansa za BiH.
Kao jedan od argumenata za podršku izgradnje MHE navode i da “nakon isteka koncesionog perioda, MHE postaju vlasništvo države a prihodi od skoro pola milijarde (po sadašnjim cijenama) idu u budžete.”
Do danas nije poznato da je ijedan vlasnik MHE prepustio vlasništvo državi, niti da je budžet punjen novcem od MHE.
Da se za obnovljive izvore energije iz džepova građana izdvaja veliki novac može se ustanoviti i iz izvještaja organizacije “Centar za životnu sredinu“. Oni smatraju da su zakoni o obnovljivim izvorima energije koji su trenutno na snazi, omogućili su da se nekolicina proizvođača bogati na uštrb građana.
“Pred nama su godine energetske tranzicije gdje se proizvodnja iz fosilnih zamijenjuje proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije. Zakoni o obnovljivim izvorima energije koji su trenutno na snazi, omogućili su da se nekolicina proizvođača bogati na uštrb građana, a po osnovu podsticaja za proizvodnju koji se isplaćuju u vidu garantovane otkupne cijene i premije. Građani BiH u 2019. godini su preko računa za električnu energiju platili oko 50 miliona KM naknade za obnovljive izvore energije. Tim novcem isplaćen je podsticaj za male hidroelektrane u iznosu od preko 36 miliona KM, za solarnu 8,7 miliona, za vjetro 1,3 miliona a za biomasu i biogas tek nešto više od 0,2 miliona KM.
Zakoni o obnovljivim izvorima energije omogućuju bogaćenje pojedinaca na uštrb svih potrošača u BiH”, navodi se u izvještaju organizacije “Centar za životnu sredinu”.
