Jusić: BiH je država i Roma, mi nemamo drugu državu!

Bosna i Hercegovina je država i Roma, mi nemamo drugu državu. Ovom rečenicom Nedžad Jusić, aktivista Udruženja Roma „Euro Rom“ Tuzla, zaključio je videointervju za Fokus o problematici s kojom se romska populacija danas suočava.

Povod za ovaj videointervju s Jusićem koji objavljujemo na kraju teksta je prestižno priznanje Evropske komisije i nagrada Evropske unije za BiH, u okviru programa EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj za 2023. godinu, koja mu je nedavno uručena u Briselu. 

Primjer drugima

– Mi imamo sreću da su pokrenuti procesi. Ja sam svjestan toga da ovi procesi teško idu i da nisu nimalo lagani. Ali je važno da se kreće naprijed i evo sama EU prepoznala je moj rad i trud i dodijelila mi nagradu za 2023. Jednostavno, ta nagrada je moja dodatna obaveza da i dalje nastavim rad, da budem primjer drugim Romima i Romkinjama kako se može i kako uvijek neko prepozna vaš rad i trud – kazao je Jusić u razgovoru za naš portal.

Jusić je i kontakt-tačka Vijeća Evrope za realizaciju programa „Romacted 2“ koji se realizira na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. 

– EU daje vjetar u leđa nacionalnim manjinama da se bore za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava u BiH. Da nije bilo Evropske komisije, Evropske unije, Vijeća Evrope, smatram da bi nacionalne manjine, a pogotovo Romi, i dalje bili na mrtvoj tački u rješavanju određenih pitanja – ističe Jusić.

Naglašava i da je pravna legislativa u BiH izuzetno dobra za pripadnike nacionalnih manjina, a samim tim i za Rome. Ali…

– Sama implementacija spomenute legislative ide teško ili nikako. Imamo sreću što imamo veliku podršku Evropske unije i Vijeća Evrope za realizaciju određenih politika u BiH koji se tiču nacionalnih manjina, a samim tim i Roma. Ja sam po vokaciji diplomirani pravnik, a po nacionalnosti sam Rom. Živim u romskoj mahali. Jednostavno, ovakvim i sličnim primjerima mi razbijamo stereotipe, predrasude o samim Romima. Mi želimo da budemo korisni članovi ovog društva. Ne želimo biti socijalni slučajevi. I na našu sreću, imamo podršku Evropske unije, kao i od Vijeća Evrope – naveo je on.

Situacija u školama

Udruženje „Euro Rom“ formirano je i registrirano 2004. godine s ciljem da okupi nadarene, obrazovane i uspješne Rome kako bi smanjili predrasude o Romima. Posvetili su se prvenstveno obrazovanju Roma kako bi bili partneri i strukturama vlasti i međunarodnim orgnizacijama, odnosno EU za realizaciju određenih programa.

– Sve više mladih Roma i Romkinja koji su prošli kroz naše programe su obrazovani Romi, tako da trenutno, zahvaljujući Udruženju Roma „Euro Rom“ i romskom obrazovnom fondu, imamo 10 Romkinja studentica u Tuzli i negdje oko 50 učenika koji pohađaju srednje škole, odnosno 250 djece na području Tuzle koji pohađaju osnovne škole. Na području Tuzlanskog kantona je oko 600 učenika i mislim da ćemo u narednom periodu postići željeni cilj, a to je da budemo ravnopravni članovi ovog društva. Vizija Udruženja „Euro Rom“ je civilno društvo u kojem romski narod ima ravnopravnost u svakom segmentu – zaključio je Jusić.

Nedžad Jusić je tokom 25 godina rada u BiH nizom društveno-političkih angažmana znatno utjecao na integraciju Roma, na pozitivne promjene unutar ove populacije, a što je u konačnici rezultiralo međunarodnim priznanjem Evropske komisije i nagradom Evropske unije.

Nagrada EU za integraciju Roma/Romkinja na Zapadnom Balkanu i u Turskoj imala je za cilj da istakne značaj integracije pripadnika ove populacije u procesu proširenja Evropske unije i da pokaže odlučnost i posvećenost EU u poboljšanju socijalne uključenosti Roma/Romkinja u društvo te da proizvede konkretne rezultate na terenu. 

Iz EU su naveli da ovakvom nagradom prepoznaju sve napore i ostvarene rezultate koji su doprinijeli osnaživanju romske zajednice u poštivanju njihovog punog potencijala kao punopravnih članova društava u kojima žive i rade.

Šta piše u Izvještaju o napretku za BiH

U posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku za BiH koji se referira na 2022. godinu istaknuto je da su Romi najugroženija manjina i u najnepovoljnijem položaju. 

– Antiromski stereotipi i predrasude, diskriminacija i anticiganstvo i dalje ometaju njihovu društvenu uključenost. Romkinje se posebno suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije. Često im nedostaju resursi, pristup uslugama, svijest o njihovim pravima i informacije o mehanizmima zaštite. Prava Romkinja krše se i u slučajevima nasilja u porodici, ranih brakova, trgovine ljudima i radne eksploatacije djece – ističe se u ovom izvještaju.

Također, kada je riječ o cijeloj BiH, navodi se i da je diskriminacija pri zapošljavanju i dalje raširena, s veoma visokim stopama nezaposlenosti. Također, ističe se da su stope upisa u obavezno obrazovanje porasle, ali je broj onih koji su napustili školu i dalje veoma visok. 

– Iako razredi ili škole nisu segregirani, nema nastave na romskom jeziku niti nastave romskog jezika, a svijest o romskoj kulturi među ostatkom stanovništva je veoma ograničena – kaže se u Izvještaju EK o napretku BiH za 2022. godinu.