Šta Evropska komisija misli o BiH: Nećemo mi niđe!

“Ne obra se bostan dok šljive ne popadaju”, bio bi ukratko rezime mišljenja Evropske komisije za BiH koje je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta predstavio evropski komesar Johannes Hahn. Od slavodobitnih prvih izvještaja kako je BiH dobila pozitivno mišljenje, došlo se do pojašnjenja koje je dao izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda kako je “pozitivna stvar mišljenje koje je izdala Evropska komisija”.

Dok su se lomila koplja oko toga jesmo li dobili pozitivno mišljenje ili je mišljenje pozitivna stvar za BiH, a šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark obilazio članove Predsjedništva BiH i predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića gdje su ga bukvalno dočekala zatvorena vrata, ostala mišljenja koja je Evropska komisija dala bila su manje dvosmislena.

Evropska komisija tako je konkretno i bez potrebe za dodatnim pojašnjenjima preporučila otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, “ocijenivši da su obje zemlje ispunile kriterije”.

“Obje zemlje su obavile svoju zadaću. Kako bismo ostali vjerodostojni u procesu koji se temelji na zaslugama, sada Europska unija mora ispuniti svoja obećanja i jasno i pozitivno odgovoriti kada ove države ispune svoja obećanja”, rekao je Hahn.

“Temeljem stroge i fer ocjene ove godine, po drugi put, Komisija predlaže otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To je preporuka koja se temelji na ozbiljnoj procjeni. Sjeverna Makedonija i Albanija su odradile svoj dio posla, a sada je na Evropskoj uniji da ispuni svoj dio pogodbe. Nakon naše preporuke sada je lopta u rukama Vijeća“, potcrtala je Federica Mogherini, visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica EK

Dakle, u slučaju Sjeverne Makedonije i Albanije, Europska unija je ta koja mora ispuniti svoja obećanja, jer su ove dvije zemlje uradile ono što je trebalo.

Kad smo mi u pitanju, za razliku od jasno iznesenih i nedvojbenih stavova u slučaju ove dvije zemlje, stavovi vezani za mišljenje oko BiH su krajnje “mutni” i po svemu sudeći pred nama je ipak dug put tokom kojeg moramo ispuniti mnogo toga i jedno veliko ALI. U mišljenju je rečeno da BiH u konačnici može postati članica EU, s tim što postoji niz koraka i zahtjeva koji moraju biti ispunjeni. Prođemo li ulretimično kroz to šta su zahtjevi koje domaće vlasti trebaju ispuniti kako bi nas uopšte uzeli u razmatranje kao ozbiljne, i najveći laik će vidjeti da još nemamo ni K od kandidature..

Vlasti koje nisu u stanju više od pola godine organizovati sjednicu Parlamenta čiji članovi uredno inkasiraju mjesečne plate, sa tek dvije održane sjednice nikad razjedinjenijeg Predsjedništva BiH, vlasti koje nisu u stanju deveti mjesec od izbora biti ni na pragu formiranja Vijeća ministara, što je ‘baj d vej’ jedan od uslova.

“Javna uprava mora biti profesionalnija i depolitizirana. Politčke stranke i predstavnici stranaka ni na koji način ne smiju biti dijelom javne uprave. S tim u skladu potrebno je depolitizirati i restruktuirati javna preduzeća, a bilo kakva privatizacija mora biti transparentna”, kazao je Wigermark nabrajajući neke od 14 ključnih prioriteta datih u Mišljenju.

Analiziramo li jedno po jedno, vidimo da nas u ovakvom odnosu snaga bukvalno “nema niđe” Profesionalna i depolitizirana javna uprava? Evo samo što nije. Javna uprava bez stranačkih kadrova? Ma haj’te molim vas! Depolitizacija javnih preduzeća? Grohotom…

Ako ste mislili da je ovo sve – ima još:

“Za realizaciju i ostvarivanje kriterija mora postojati i prava volja za realiziranje temljenih uvjeta na svim nivoima, nije dovoljno tek deklarativno se zalagati, već konkretno djelovati”, potcrtao je Wigermark, a političari redom pohrlili po rječnike nepoznatih pojmova da vide šta znače riječi “volja”, “realiziranje”, “konkretno” i šta znači “djelovati”, te da li ih tim nepoznatim riječima vrijeđa ili im možda prijeti.

Wigermark je uz sve ovo pojasnio kako će Mišljenje biti dostavljeno svim članicama EU (28 zemalja) na razmatranje, što će opet, kaže, potrajati mjesecima. Preporuka Komisije je da se ovo pitanje razmatra kada bude formirana vlast na svim nivoima, a već stižu prvi ‘haberi’ sve i da se to na iznenađenje mnogih i dogodi – pitanje je koliko su sad zemlje EU uopšte zainteresirane da tokom ove godine ozbiljnije potežu pitanje kandidatskog statusa BiH.

Ukratko – “nećemo mi (još) niđe!

“Svi stavovi, mišljenja i zaključci koji su izneseni u kolumni ne odražavaju nužno stav i mišljenje online magazina Fokus.ba, već isključivo autora.“