Rogovi u ustavnoj vreći

Čelnik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović najavio je da će Hrvatski narodni sabor krajem februara usvojiti prijedlog federalnog uređenja Bosne i Hercegovine. HNS – kao krovna organizacija više političkih stranka s hrvatskim predznakom – uvodi time najosjetljivu bh. temu na političku scenu u vrijeme kada još nije uspostavljena nova vlast nakon jesenjskih opštih izbora.

HDZ je predizbornu kampanju gradio, prije svega, na tezi o političkoj ugroženosti i ustavnoj nejednakosti bh. Hrvata. Stavovi ove HDZ o uređenju BiH u stranačkom programu dati su pod naslovom Ustavne promjene – samo one koje rješavaju hrvatsko nacionalno pitanje. HDZBiH se zalaže da Bosna i Hercegovina bude uređena kao decentralizira država sa četiri federalne jedinice (administrativne, ustrojbene i sl.) i jedinicama lokalne uprave i samouprave (općine i gradovi). Jednu od federalnih jednica činio bi Distrikt Sarajevo kao, ujedno, glavni grad BiH.

Uz ostalo, ostaje nejasno šta bi bilo sa Distriktom Brčko koji je pod podjednakim skrbništvom FBiH i RS-a. Konkurentska Hrvatska demokratska zajednica 1990 želi Bosnu i Hercegovinu kao «državnu zajednicu triju potpuno ravnopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda, Hrvata Srba i i Bošnjaka i svih njenih građana». HDZ 1990 je za BiH kao «složenu, decentraliziranu državu u koj se poštuju trodioba državne vlasti i afirmira razvoj lokalne samouprave».

Specifične ideje

SNSD ima još neke specifične ideje o ustavnoj sudbini BiH. SNSD je i za konfederalnu BiH ili, čak, uniju tri republike.

Lider HDZ 1990 i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Martin Raguž precizirao je namjere HNS-a: «Prefrerira se federalni model uređenja i ide se na mogućnost održavanja međunarodne konferencije s obzirom na nastanak sadašnjeg Ustava u okviru Dejtonskog sporazuma, a do tada da se utvrde promjene koje bi omogućile da BiH ide evroatlantskim putem».

Evo viđenja Ustava BiH ostalih stranaka koje čine Parlamentarnu skupštinu BiH. Za povratak na republikansko uređenje su Stranka demokratske akcije i Bosanska patriotska stranka. Za SDA to je dugoračan cilj, a Republika BiH bila bi organizovana na tri nivoa vlasti – državni, regionalni i lokalni. BPS je za građanski princip uređenja države i ekonomsko-socijalne regije. Obje stranke se protive trećem entitetu u bilo kakvom obliku.

Socijaldemokratska partija je za jedinstvenu, funkcionalnu i multietničku državu čija se konsolidacija može postići kroz konsenzus o pristupanju Evropskoj uniji. Dakle, ne precizira se državna forma. U Demokratskoj fronti su takođe za uređenje na tri razine – država, regije, općine, uz zalaganje da se općinama daju veće ovlasti. Dakle, i DF je za regionalizaciju a ne entitete ali nije jasno u kom državnom obliku – republikanskom ili federalnom. Stranka za bolju budućnost se zalaže za očuvanje teritorijalnog integriteta BiH, kao «nedjeljive države ravnopravnih naroda». I ovdje nema pobližeg određenja, a, zanimljivo, ne spominju se ni građani ni etničke manjine kao ustavni činioci.

Stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj (Savez nezavisnih socijaldemokrata, Demokratski narodni savez, Srpska demokratska stranka, Partija demokratska progresa i Napredni demokratski pokret) su za dejtonsko uređenje kojem su u osnovi dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Pri tom su i jedinstveni u stavu da je neupitan status RS-a i to u sadašnjim granicama. Ne smetaju im ustavne promjene koje bi se ticale samo prostora Federacije BiH.

SNSD ima još neke specifične ideje o ustavnoj sudbini BiH. SNSD je i za konfederalnu BiH ili, čak, uniju tri republike. Opcija SNSD-a, na kojoj posebno insistira njegov vođa Milorad Dodik, jeste i disolucija BiH i uspostava RS-a kao samostalne države.

EU traži ustavne promjene

Vidno je, dakle, da su stranačka viđenja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine divergentna i suprotstavljena. Baš kao rogovi u vreći. U takvim uslovim, postizanje potrebne većine u državnom parlamentu za ozbiljne ustavne promjene doima se kao nemoguća misija. Ako bi Čović i postigao neki sporazum sa svojim strateškim partnerom Dodikom, ne može ništa uraditi bez podrške stranaka koje se oslanjanjaju, ponajprije, na bošnjačke glasove.

Otud dva HDZ-a, uz podršku iz Hrvatske, zagovaraju i međunarodnu konferenciju pozivajući se na činjenicu da je i sadašnji Ustav BiH donesen unutar međunarodnog mirovnog sporazuma. Nema nagovještaja da su SAD, EU i Rusija raspoložene za međunarodni skup koji bi ustavno preuredio Bosnu i Hercegovinu, posebice s obzirom na sadašnje odnose velikih sila.

EU traži ustavne promjene ali samo one koje su nužne za evropski integracijski proces. Prva predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zdušno podržava ovdašnje HDZ-ove u njihovim ustavnim nastojanjima i takođe spominje međunarodnu konferenciju u tu svrhu. Vidjećemo može li Hrvatska ishoditi nešto takvo s obzirom da njen uticaj unutar EU i nije tako velik. U krajnjem, za sve se prvo pitaju Njemačka i njena kancelarka Angela Merkel.

Prema tome, sačekajmo stavove Hrvatskog narodnog sabora i posjetu hrvatske predsjednice. Tada će biti jasnije njihove pozicije spram ustavnog modela za BiH i načina kako ga pokušati ostvariti.