Tesla model 3: Kraj klasičnih automobila

Ukoliko pogledamo ko i šta najviše mijenja način na koji živimo – to nije politika. To nisu čak ni ratovi ni dugoročno ratni porazi i pobjede, to je tehnologija. Postoje trenuci u historiji koji znače prekretnicu u smislu da se nakon njih čitav svijet počne drugačije razvijati. Ko shvati koji je to trenutak – taj napreduje. Ko ne shvati – taj nestaje u istoriji.

Kada je James Watt, škotski izumitelj i inženjer krajem 18. stoljeća usavršio parnu mašinu Thomasa Newcomena, omogućio je izgradnju tvorničkih kompleksa udaljenih od rijeka koje su do njegova doba davale energiju mašinama. Omogućio je i da se sve savršenije verzije njegove mašine postave u brodove i novi izum 19. stoljeća – željeznicu. Ko je shvatio što parna mašina znači, postao je industrijska sila, ko nije, nestao je s pozornice velikih.

Druga polovina 19. stoljeća, mladi Nikola Tesla sjedi na klupi u budimpeštanskom parku – štapom po šljunku crta izum koji mu je upravo bljesnuo u glavi – trofazni električni motor. Naprava je toliko univerzalna, da gradi novu industrijsku revoluciju. Negdje na razmeđi stoljeća – Guglielmo Marconi shvaća da Tesla ne vidi značenje u jednom svom drugom izumu – radiju te Marconi razvojem radija čini svijet manjim.

Početkom 80-tih godina prošlog stoljeća, William Henry “Bill” Gates III shvaća da IBM nema pojma što je budućnost računala – Microsoft postaje velik i najveći, s tendencijom da takav i ostane.

Pokojni Steve Jobs prvi shvata da telefon ne služi samo za telefoniranje – nastaje iPhone, nešto do tada praktično nezamislivo – telefon bez tipki. Pokazalo se da je u pravu – nove generacije još i najmanje telefoniraju.

Šta je zajedničko svim spomenutim ljudima? To da je parna mašina postojala i prije Watta, električni motor, ne tako dobar, i prije Tesle, radio prije Marconija, operativni sistemi i programi za obradu teksta i prije Gatesa, a pametni telefon i prije nego što je Jobs pokazao iPhone. Međutim, upravo su ti ljudi sa svojim uređajima napravili prekretnicu – dovoljno jaku da promijene svijet.

Ko nije pratio – propao je, ko jest, napredovao je. Nokia nije shvatila kako dolaze pametni telefoni i nestala je. S druge strane, deseci proizvođača ponudili su svoje pametne telefone za samo mali dio cijene iPhonea i stvorili su sebi tržište. Proizvođači pisaćih mašina – propali su kada su došli kompjuteri. Ali ti kompjuteri stvorila su i sasvim nove industrije.

Čini se da Tesla model 3 predstavlja jednu od tih prekretnica – kraj dominacije automobila na benzin i naftu, i to puno prije nego što mislite.

Akumulatori – problem već 100 godina

Era automobila kakve znamo počela je 1885. godine kada je Berta Benz, supruga izumitelja Karla Friedricha Benza, provozala u prvoj „normalnoj“ vožnji njegov Motorwagen. Naprava s tri točka , pogonjena jednocilindričnim motorom od 0,8 KS uredno je odradila svoju zadaću i doba automobila je moglo početi. Tamo negdje na razmeđi stoljeća, vozila su se pogonila na tri načina: motorom s unutrašnjim sagorijevanjem (prvo benzin, kasnije su došli i dizeli), strujom i ako ste trebali nešto jako vući – parom.

Zanimljivo je kako su automobili na struju bili izvrsni, tihi, nije trebala velika fizička snaga za pokretanje (automobili na benzin su ručno pokretani – elektropokretač je došao kasnije), ali imali su jedan problem – baterije koje su kratko trajale, dugo se punile i općenito su bile teške i malog kapaciteta. U trci – pobijedili su automobili s unutrašnjim sagorijevanjem.

Čovjek je uredno došao na Mjesec, a da se baterije nisu makle skoro ni milimetra, pa su električna vozila ostala egzotične naprave za specijalizirane svrhe, recimo viljuškari u zatvorenim skladištima.

Bilo je to tako sve do prije samo desetak godina. Otada je i tehnologija izrade baterija krenula nezaustavljivo. I još neki izumi koji su omogućili novu bitnu promjenu.

Benzinac i dizel – izumi prošlih stoljeća

Realno gledano – motor s unutrašnjim sagorijevanjem je nešto iz 19. stoljeća, što se tiče utroška energije i ekologije, ne loše, nego užasno! Benzinski motor, zovemo ga još i po izumitelju N. A. Ottu, Otto motor, prvi puta se pojavio davne 1860. godine i do danas je uvelike usavršavan – međutim, ne može se pobjeći od njegovih osnova. U pitanju je motor koji radi na eksplozije plinovite smjese goriva i zraka. Iskoristivost mu je svega 36 posto. U praksi vožnje automobila po cesti, to zna pasti i na 25 posto. To je za današnje vrijeme ne loše, nego užasno!

Uzmimo za danas ne prejak benzinski motor od 130 „konja“, što je nešto ispod 100 kW. Uz najbolju iskoristivost – za dobiti 130 KS na točkovima trošimo debelo preko 100 kilowata uludo – nešto malo na trenje, a većinu na zagrijavanje zraka oko sebe. Dok kod kuće uredno gasimo svaku suvišnu sijalicu, palimo mašine kada je „jeftina struja“ i ponašamo se na svaki način štedljivo – auto nam doslovno baca energije dovoljne za grijati cijeli ulaz jedne zgrade! U 2016. godini!

Dizelov motor je tu nešto bolji – u uslovima automobila nekoliko postotaka, kod suvremenih brodova i dosta više – ali ne treba zaboraviti da brod danima vozi pod istim režimom rada i to ne možemo iskoristiti na automobilima.

Osim toga – motori ispuštaju štetne plinove. U gradovima, glavni izvor zagađivanja su automobili. Posebno, stari dizel motori, kod kojih vidimo dim iza vozila, jedni su od najgorih onečišćivača uopće.

Ali, alternative benzinskim i dizel motorima nije bilo – do prije koju godinu. A onda se pojavio Elon Musk, jedan od ljudi koji žele ući u istoriju i to im, čini se, polazi za rukom.

Elon Musk

Elon Reeve Musk rođen je 28. juna 1971. godine u Južnoafričkoj Republici, gdje je i proveo djetinjstvo, međutim za fakultetsko školovanje je odabrao Kanadu. Inženjer, inovator, investitor – Musk je jedan od ljudi koji kreiraju ovo stojeće: Osnivač je i direktor SpaceX-a, suosnivač, direktor i product arhitekt Tesla Motorsa, suosnivač PayPala, a ima i još neke zanimljive funkcije. Trenutno je 75. po redu najbogatiji Amerikanac, a o njemu ovdje pričamo radi iznimne vizije koju je oživio kroz kompaniju Tesla Motors, Inc. i njihove automobile na električni pogon – Tesle.

Iako ima i drugih, Tesla je prvi ponudio ono što se traži – automobil koji ima domet „pravog“ automobila, automobil koji se napuni dok pojedemo ručak, automobil koji se može puniti i ako nemamo „pravi“ punjač (makar duže traje), automobil koji se nadograđuje kao što se nadograđuje operativni sustav kompjutera i automobil koji pomalo dobiva onu drugu funkciju automobila budućnosti – samovozeći automobil. Tesla već sada ima autonomne funkcije vožnje (morate ipak držati ruke na volanu, za svaki slučaj), ali Musk želi potpuno autonomno vozilo – pozovete ga iz drugog dijela grada i ono dođe po vas.

Tesla automobili

Tesle su izvrsni automobili – ali i izuzetno skupi. To je nešto što si može priuštiti Amerikanac više srednje klase ili pokoji evropski poslovnjak. Ali, ako se sjetimo sličnih proboja u tehnologiji – i oni su bili skupi. Prvi personalni kompjuteri su bili izuzetno skupi. Jedan iPhone je i danas izuzrtno skup – košta koliko vrhunski računar.

Najpoznatiji Tesla je Model S, luksuzna poslovna limuzina. Daje sve što današnja tehnologija nudi, uključivo od 2014. i neke karakteristike autonomnih vozila. Ali, Tesla model S nije sam po sebi nešto što predstavlja revoluciju na cesti. U Americi ih je prodano do kraja prošle godine 63.161, a druga zemlja po broju prodanih vozila je Norveška – gdje je prodano nešto preko 10.000, ponajviše radi propisa koji porezno olakšavaju kupnju električnog automobila. Za jednu Ameriku 60.000 vozila je lijepo, ali ništa što predstavlja revoluciju. Ukupno 107.000 vozila u cijelom svijetu vas čine facom – ali time ne mijenjate svijet.

A onda se pojavio Tesla model 3.

31. marta 2016. godine u kalifornijskom Hawthorneu, u Tesla Design Studiu, Elon Musk predstavlja novi Model 3. U dvorani je oko 800 uzvanika, ali Internetom se događaj prenosi svijetom.

U pitanju je prvi „narodski“ Tesla koji kreće s cijenom od 35.000 dolara, dok će prosječno opremljen model koštati 42.000 dolara. Svako ga može rezervisati – uz uplatu od 1000 dolara. Događa se revolucija – ukratko do 2. taprila ukupno je rezervisano 253,000 Tesli Modela 3.

Ljudi žele električni automobil, žele automobil koji dobrim dijelom sam ide, žele novu tehnologiju – i spremni su za to platiti razumne novce. Glavni problem Tesle postaje sada – isporučiti te stotine hiljada automobila, naručene u samo par dana. Zadnji broj govori o 276.000 naručenih automobila, dakle u doba kada ovo čitate možda se vrti i oko 300.000. Za usporedbu, Yugića je u skoro 30 godina ukupno proizvedeno 794.428.

Tesla Model 3 dolazi s mogućnošću pogona na prednjima ili sva četiri točka, a u osnovnoj verziji ugrađene baterije daju mu autonomiju od oko 350 km. Ubrzanje od 0 do 100 km/h ostvaruje ispod 6 sekundi, a čak i osnovni paket opreme uključivat će autopilot poznat iz Modela S. Rok isporuke – kraj naredne godine, odnosno dvije godine od narudžbe i plaćanja 1000 dolara!

Savršenstvo na cesti

Električni automobil je preskočio svoje mane, baterije su bolje nego ikada, zadnjih godina tehnologija je bogatija za hiljade vrhunskih patenata, i vrijeme je za promjenu – vrijeme je za poslati benzinske i dizel mašine, koji se nisu makli gotovo 100 godina, uistoriju. Električni automobil ima puno veće iskorištenje. Električni automobil troši ekološku struju (ukoliko imate obnovljive izvore). Električni automobil ubrzava kao blesav jer elektromotorima zbog izvrsne krivulje snage ne treba mjenjač. I električni automobil sve više vozi sam. Možete biti umorni ili nervozni ili jednostavno vam se ne vozi – za koju godinu će vas odvesti u potpunosti bez da trebate dirati volan.

Upravo je Tesla model 3 pokrenuo revoluciju koja se više ne može zaustaviti – jer nakon ovako velikog odziva kupaca, drugi nemaju nikakvu alternativu nego ponuditi svoje električne automobile.

Tesla model S i drugi koji su koštali više nego dvostruko skuplje – imali su alternativu radi svoje cijene, ali čim se Tesla model 3 pojavi na cesti, to je poruka drugima: lansirajte svoje modele ili ćete završiti kao Detroit – američki grad koji je proizvodio tehnički zastarjele automobile – modeli i proizvođači su nestali, a Detroit je postao tužno mjesto praznih predgrađa.

Ako Elon Musk može za 35.000 dolara, pojavit će se već neko ko će nuditi automobil za 25.000 dolara, pa 20.000 dolara, i kako to ide – uglavnom, budućnost će biti zanimljiva i vrlo brza. Nove generacije inženjera ne koriste razvojne postupke koje smo učili u školama – već se tehnologija razvija slično onome kako se to radi s kompjuterima, nove generacije svakih pola godine do godinu.

Isprobaj, ponovno, idemo još bolje. Vremena kada su se modeli automobila razvijali godinama, iza nas su.

Amerika i Evropa

Zašto sve ovo pišemo izvan rubrike u automobilima? Zato što Tesla motors, slično kao i UBER, ima značenje daleko iznad jednog modela automobila. Oni govore o svijetu koji će doći sutra i za koji će neki biti spremni ili ne. Neki koji će zarađivati, neki koji će propadati.

Amerika nam je opet dala lekciju – s jedne strane, u Detroitu su radili automobile koji su tehnološki bili na nivou starih Zastava (naravno uz puno dodatne opreme), skupi i veliki potrošači – prosječan Amerikanac to nije više kupovao i propali su. Ali, Amerika se velikim koracima vraća na automobilsku scenu – kako? Nečim što nema, barem za sada, nitko u svijetu. Ponovno su prvi. I bit će još dugo godina prvi s električnim automobilima.

Druga zanimljiva stvar je – je li nam vremenska razlika u biti simbolički pokazala taj odnos Amerike i Evrope? Dok su američki građani plaćali po 1000 dolara za novi automobil, Evropa je spavala. Spava li i inače Evropa? Jer sve ove velike savremene kompanije: Amazon, Google, Tesla – američke su. Poznate i velike evropske kompanije uglavnom su nastale još u pretprošlom stoljeću!

Uza sve to – Sjedinjene Države imaju nezaposlenost ispod 5 posto, a susjedna Kanada, nešto hladnija, ali životno dosta ugodnija s evropskim modelom socijalne države, trenutno ima nezaposlenost 7,3 posto. Evropa? Osim Njemačkoj kojoj ide dobro, mnogima ne ide dobro. Ili ne ide nikako, kao nama.
Neke europske države već planiraju budućnost. Holandija je već pokrenula korake kako bi se prodaja benzinskih i dizel automobila zaustavila 2025. Slično radi i Norveška. To će sigurno značiti i nove modele upravljanja – prvo, kako prikupiti porez? Od trošarina na gorivo se plaća evropska socijalna država, a struju možete puniti i u garaži. Modeli autocesta trebaju promjene – pumpi za gorivo ne treba toliko, neće trebati ni zaposlenih u toj industriji. Ali, stvorit će se i nove industrije!

Škole za automehaničare i sva srodna zanimanja bi trebale žurno raditi na novim programima – jer doslovno već danas školuju djecu za zastarjele tipove vozila, za nešto što će kada dobiju diplomu već biti dio prošlosti. S druge strane, elektro-automobili su i neka šansa, barem za sklapanjem modela iz Azije. Ali, ne dvojimo da Hrvatska neće napraviti ništa.

Mi ćemo biti „iznenađeni“ i kada počnu padati trošarine za gorivo i kada automobili počnu voziti sami. Dodatno će taksisti valjda tražiti zabranu malih samovozećih taksija – jer to je konkurencija.

Svijet – negdje super, negdje problemi

Zemlje gdje zagađenje predstavlja ozbiljan problem bit će oduševljene ovom promjenom na automobilskom tržištu. Bit će oduševljeni i oni koji mogu pružiti visoku tehnologiju, jer će konkurencija iz manje razvijenih država biti uništena, ko ne prijeđe na električna vozila, nestaje.

Međutim, izgledni su novi nemiri, pa čak i ratovi – nafta još naravno treba (ne možete proizvoditi plastiku bez nafte), ali svijet em više nije ovisan o nafti, em se pokazalo kako je ima više nego što je itko sanjao – većina nafte je ipak mineralnog, a ne fosilnog porijekla (ako su vas učili da je nafta fosilno gorivo – zaboravite, istraživanja već godinama govore drugo, većinom nastaje u zemlji pod tlakom). Dakle, nafta više neće biti skupa, pa ni države Bliskog istoka više neće biti tako važne.

Kako ih većina živi uglavnom od nafte i dobrim dijelom su diktature – bit će svašta kada nestane novca. Oni pametniji, tipa Irana, nisu bez veze ulagali i u industriju i u poljoprivredu i u mirnodopski razvoj atomske energije.