Sto godina dominacije BMW-a u zraku i na cesti

Na širenje poslovanja nije trebalo dugo čekati – već 1923. godine na berlinskom je salonu predstavljen prvi motocikl ovog proizvođača, pokretan dvocilindarskim bokserom, koji je uz kardanski prijenos i danas sveto pismo kad govorimo o proizvodnji bavarskih dvokotača. R32 se praktički odmah pokazao kao pun pogodak, pa je upravo on zaslužan i za prvu BMW-ovu pobjedu na nekoj utrci. Uslijedit će ih, dakako, još jako mnogo, no nedodirljiva vožnja Rudolfa Schleichera na Mittenwalder Gsteigu 1924. s pravom zauzima počasno mjesto u povijesti BMW-a.Četiri godine kasnije, krajem 1928., BMW se konačno počinje baviti onime po čemu je danas svakako najpoznatiji, a to je, dakako, proizvodnja automobila.

Preuzimanjem Fahrzeugfabrik Eisenach tvrtka je preuzela i proizvodnju Dixija 3/15, iza kojega se zapravo krio licencni Austin Seven, a nakon isteka ugovora s Britancima 1932. BMW predstavlja svoj prvi izvorni model na četiri kotača, 3/20 PS, sa četverocilindarskim motorom i dvojim vratima. I odmah nastavlja s razvojem u nimalo slabijem tempu – ni godinu dana kasnije otkriven je BMW 303, koji će ostati upamćen kao prvi šestcilindarski model tvrtke, ali i – mnogo važnije – prvi automobil koji će ponijeti karakterističnu masku hladnjaka u obliku bubrega. Uslijedile su godine uspona, procvata i sportskih uspjeha na cestama, trkaćim stazama, na željeznici i u zraku…

No, s početkom Drugog svjetskog rata BMW je svoju proizvodnju stavio u službu njemačke vojske, a već 1939. u svojim je pogonima počeo koristiti prisilnu radnu snagu. Procjene povjesničara govore da je kompanija do kraja rata zapošljavala i do 25.000 zatočenika koncentracijskih logona, ratnih zarobljenika i drugih osuđenika, protivnika nacističkog režima. BMW se u međuvremenu javno suočio s tom mračnom epizodom vlastite povijesti i vezama s nacistima, i to kao prva njemačka industrijska grupacija koja je otvorila to pitanje.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata BMW se morao pomiriti s gubitkom tvornice u Eisenachu, koja je ostala u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Ona je, doduše, nastavila s proizvodnjom poznatih modela automobila i motocikala, no nakon sudske tužbe promijenila je ime i značku, pa su oni ubuduće prodavani s crveno-bijelim propelerom i imenom EMW (Eisenacher Motoren Werke). Nešto kasnije, s tih je proizvodnih traka počeo silaziti Wartburg…

Istodobno, BMW je u Münchenu, gdje prije rata nije bilo proizvodnje automobila, počeo sa sklapanjem motocikala, a potom, 1952. godine, predstavlja ekskluzivni šestcilindarski 501, koji će zbog specifičnog izgleda ostati upamćen po nadimku Barockengel odnosno Barokni anđeo. No, ne i samo po njemu – proizvodnja te limuzine pokazala se vrlo zahtjevnom, pa je BMW na svakom proizvedenom primjerku zapravo bilježio gubitak od oko 4000 tadašnjih njemačkih maraka…

Premda su se u međuvremenu pojavili još i modeli poput 502, s prvim aluminijskim V8 motorom u serijskoj proizvodnji, kao i predivni 507, a BMW ponovno počeo nizati i brojne sportske uspjehe, financijsku krizu nije uspjela ublažiti čak ni mala Isetta, model koji se proizvodio po licenci talijanskog Iso Rivolte i bio je najprodavaniji BMW u pedesetima. Srećom, posrnulu tvrtku je na prijelomnom godišnjem skupu dioničara 1959. od bankrota i preuzimanja od strane Daimlera spasila skupina predvođena industrijalcem Herbertom Quandtom.

Nakon smrti u vođenju tvrtke naslijedila ga je supruga, u međuvremenu također preminula Johanna Quandt, a njihovi potomci, Stefan Quandt i sestra mu Susanne Klatten, danas zajedno posjeduju 47 posto dionica BMW-a, što je vrijednost koja se trenutno procjenjuje na oko 30 milijardi eura. Nakon dolaska Quandta novi je početak za firmu označila 1961. i dolazak modela 1500, modernog automobila srednje klase. Unatoč početnim poteškoćama, uslijedili su 1600, 1800 i 2000 i serija je počela bilježiti tržišni uspjeh, a definitivni uspon je stigao je s Nula-dva serijom, odnosno modelima 1602, 1802, 2002 i 2002ti/tii.

BMW je opet na krilima novog uzleta, obilježenog početkom sedamdesetih s nekoliko važnih događaja, uključujući utemeljenje Motorsport odjela, uvođenje nove nomenklature serija, koja vrijedi i danas te useljenje u novo administrativno središte Četiri cilindra. Proizvodnja se širi, otvaraju se i prva postrojenja izvan Njemačke (Južna Afrika 1972., Francuska 1973.), a 1975. stiže i prva generacija Serije 3, do danas najpopularnijeg BMW-ova modela. Već do 1981. proizvedeno ih je milijun, a trenutno je aktualna šesta…

Sve nove modele i sve nove patente koji su uslijedili nemoguće je, dakako, pobrojati na ovom, ipak ograničenom prostoru, no BMW je, kao što je poznato, u međuvremenu postao globalni koncern koji ima tvornice u 14 zemalja svijeta i zapošljava više od 100.000 radnika. Osim matične marke danas među ostalim u vlasništvu ima i Mini (kupljen u sklopu grupacije Rover još 1994. godine, no jedini je zadržani brend iz tog paketa, ostalih se kompanija u međuvremenu riješila) te Rolls-Royce, kojega je preuzeo 2003. godine.

Osim stalnog širenja ponude, tvrtka je u posljednjih petnaestak godina napravila i neke korake koji su u prethodnim desetljećima bili teško zamislivi. Osim što je proizvela prvi SUV, a zatim i čitav niz manjih i većih modela u tom novom segmentu, pojavili su se i coupé SUV-ovi, pa Serija 1 i 2, koja će ostati upamćena kao prvi model u povijesti tvrtke koji je pokretan prednjim pogonom.

I još mnogo toga… Od 2013. u ponudi je i električni i3, a premda on nije prvi BMW-ov automobil na struju (još 1972. za vrijeme Olimpijskih igara u Münchenu BMW 1602 Elektro korišten je kao prateće vozilo za vrijeme maratona), riječ je o modelu koji je nagovijestio dolazak novog doba. Godinu dana kasnije to je potvrdio i sportski i8.

Što donosi sutra, BMW je dao naslutiti velikom proslavom u sklopu koje je predstavio Vision Next 100. Dovoljno da sa sigurnošću zaključimo da zasigurno ni drugo stoljeće BMW-a neće biti dosadno…