Primjećujete li da je na vjetrobranskom staklu vašeg vozila sve manje ostataka insekata?

Stotine ostataka insekata na vjetrobranskim staklima, karoserijama i kacigama često su bili posljedica brze vožnje automobilima, kamionima, motociklima u proljetnim i ljetnim mjesecima. No čini se da se taj insektocid smanjuje, odnosno da je ostataka kukaca sve manje. Možda ćete zbog toga biti sretni jer je tvrdokorne mrlje ostataka insekata teško skidati, ali, vjerujete, nema razloga za pretjeranu sreću.

Sumnjalo se kako smanjenju broja insekata na prednjem vjetrobranskom staklu pridonosi sve bolja aerodinamika vozila. Na tu tvrdnju pojedinih vozača su se javili vozači motocikala koji kažu kako je na vizirima njihovih kaciga sve manje buba, a aerodinamika ove vrste vozila nije se mijenjala desetljećima. Vlasnici vozila koja i dan-danas podsjećaju na cigle kažu da se na njihovim vozilima također smanjio broj buba koje čiste nakon brže vožnje.

Ako vam se informacija da je u današnje vrijeme manje insekata, buba, leptira i kukaca na vjetrobranskom staklu čini sjajnom zbog toga ipak ne bismo trebali biti sretni. Možda samo privremeno jer ćemo ljeti lakše upravljati vozilom, ali generalno to nije dobra informacija. Pad populacije insekata povezan je i s drugim vrstama poput ptica i gmazova te u konačnici govorimo o tragediji jer kolaps insekata je kolaps ekosistema. Naučnici to povezuju s upotrebom pesticida, uništavanjem staništa te općenito industrijskim pristupom poljoprivredi.

Za stvarno stanje smanjuje li se broj insekata i kukaca unatrag 10 ili 20 godina, postoje li dokazi ili se radi o pretpostavkama te ako se zaista broj smanjio koji su razlozi i šta nas očekuje u budućnosti iz HAK Revije pitali su Edina Lugića, magistra biologije i višeg stručnog suradnika u Institutu za primijenjenu ekologiju OIKON.

Ova problematika već ima i svoj naziv: fenomen vjetrobranskog stakla (windshield phenomenon) odnosno pojava drastičnog pada količine kukaca stradalih na vjetrobranskom staklu automobila u posljednja dva desetljeća. Monitoringom stradavanja kukaca dobrovoljnim sudjelovanjem vozača u Velikoj Britaniji ustanovljen je ogroman pad u brojnosti kukaca od 59% od 2004. do 2021., kaže Lugić te dodaje da postoje brojni dokazi za smanjenje bioraznolikosti kukaca.

Globalni pregled gubitka bioraznolikosti entomofaune (Worldwide decline of the entomofauna: A review of its drivers) iz 2019. potvrđuje da za više od 40% svojti kukaca širom svijeta prijeti izumiranje u nekoliko narednih desetljeća.

Najugroženije grupe na kopnu su leptiri, opnokrilci (pčele i ose) te kornjaši balegari dok su skupine vodenih kukaca već izgubile dio vrsta. Dugogodišnjim istraživanjem u njemačkim zaštićenim područjima ustanovljen je pad od 76% u biomasi letećih kukaca. Istraživanjem u tropskoj šumi u Portoriku zabilježen je pad biomase člankonožaca od 4 do 8 puta od 1970-tih, s tim da se srednja maksimalna temperatura podigla čak za 2 stepena Celzijusa.

Poljoprivreda i upotreba pesticida razlog su smanjenju broja ovih vrsta, potvrđuje Edin Lugić. Na prvom mjestu je gubitak staništa (intenzivna poljoprivreda i urbanizacija), a slijede onečišćenje (pesticidima i umjetnim gnojivima), klimatske promjene i invazivne strane vrste. Zbog smanjenja broja insekata predviđa se kolaps ili apokalipsa za nekoliko narednih desetljeća. Potrebno je hitno zaustavljanje negativnog trenda kojeg je moguće usporiti izmjenom poljoprivrednih praksi (smanjenjem upotrebe pesticida i zamjenom monokultura s održivim, ekološkim rješenjima), obnovom staništa, smanjenjem onečišćenja vodenih ekosustava i sprječavanjem unosa i širenja invazivnih stranih vrsta.

Uz brojne objavljene radove o negativnom trendu, ali i opažanjima građana, za donošenje konkretnih zaključaka potrebno je prikupiti dodatne podatke koji obuhvaćaju razdoblja od više godina istraživanja, a i o istraživanim skupinama (neke grupe su još uvijek podistražene – npr. dvokrilici (muhe i komarci)). Ipak, kukci se definitivno suočavaju s masovnim gubitkom svojti i njihove biomase, kaže Lugić te dodaje da se često spominje kako će gubitak nekih skupina kukaca doprinijeti gubitku ljudske hrane i potreba. No, čovjek je ovdje najmanje bitan – kukci su važna komponenta ekosistema i karika hranidbenih mreža te bi se bez njih život na Zemlji jednostavno urušio.