Ovo su najčešći zimski mitovi o autima, evo koliko istine ima u njima

Došao je trenutak da se obračunamo sa nekim od tipičnih zimskih mitova koji kruže među vozačima.

Iako su neki od ovih savjeta svojevremeno bili preporučljivi, u savremenim automobilima (novijeg godišta) ne morate da brinete o njima.

1. Kad je temperatura ispod nule, hladnjak treba prekriti kartonom

Kartoni, gumene/plastične roletne i slična pomagala su zaista bila efikasan dio “dodatne opreme” kod starih automobila.

Takvi tretmani su nekada imali smisla, ali u starim automobilima i kamionima sa stalno pogonjenim ventilatorom (preko remena), termostatima koji su nedovoljno zatvarali protok rashladne tečnosti ili su bili uklonjeni da motor ne “prokuha” po ljetnim vrućinama.

Činjenica je da su danas takvi automobili rijetkost i da ih uglavnom možete naći u muzejima, kod kolekcionara ili na otpadu, dok modernim automobilima nije potreban takav komad “dodatne opreme”.

Zašto? Odgovor je jednostavan: tečnost za hlađenje cirkuliše tzv. malu cirkulaciju prije nego što temperatura dostigne približno 70° C. To znači da ne prolazi kroz hladnjak do tog vremena.

U slučaju da termostat dobro zatvara na niskim temperaturama i počne da propušta iznad 70° C, nema nikakve potrebe za pokrivanjem hladnjaka, u stvari, to se nikako ne preporučuje!

2. Zagrijavanje motora prije polaska

To je još jedan mit. Stručnjaci su saglasni da je najbolji način za pokretanje automobila zimi – pričekati nekoliko sekundi nakon startovanja motora i onda polako krenuti.

Motor koji radi pod opterećenjem jednostavno se sam zagrijava brže.

Međutim, treba izbjegavati vožnju na prevelikim obrtajima motora neposredno nakon kretanja. Naime, motor se najčešće prilagođava vožnji pri niskim temperaturama, stoga, u početku vozite umjereno.

3. Bolje zimske gume treba staviti na prednju osovinu

Tema za tribinu. Najbolje je da su na obje osovine relativno dobre gume, ali ako već morate odabrati, stručnjaci jasno savjetuju instaliranje boljeg para pneumatika na zadnju osovinu.

Radi se, naime, o otpornosti na klizanje, jer je gubitak prijanjanja na prednjim točkovima lakše kontrolisati, nego gubitak istog na zadnjim.

4. Skuplji dizel je otporniji na zamrzavanje

Ovo je zaista istina. Prema standardima, dizel gorivo bi trebalo da može da podnese temperature do -20° C.

Ispod ove temperature bi moglo da dođe do kristalizacije parafina, što će blokirati filter za gorivo.

Sa druge strane, proizvođači premijum dizel goriva tvrde da njihovi proizvodi mogu izdržati čak i ispod -30° C.

5. Ako tokom zime automobil redovno parkirate u garaži, on neće zahrđati

Nažalost, ovo ne samo da nije istina, već je upravo suprotno, naročito ako tokom dana vozite po ulicama na kojima je snijeg prepun soli kojom se one posipaju, a uveče parkirate automobil u garažu u kojoj je temperatura iznad nule.

Naime, smjesa snijega i soli se u takvim uslovima pretvara u slanu bljuzgavicu koja “napada” sve izložene dijelove vozila.

Dakle, paradoksalno, automobili koji se zimi redovno koriste a zatim parkiraju u toplu garažu, izloženiji su koroziji od onih parkiranih napolju.

6. Zimi vam ne treba klima-uređaj

To takođe nije istina, jer neaktivnost oštećuje komponente klima-uređaja. Tako da se preporučuje redovno pokretanje ovih uređaja tokom cijele godine, barem jednom sedmično na nekoliko minuta.

Sistem mora da bude podmazan posebnim uljem, koji se nalazi u sredstvu za hlađenje, a koje se zatim raspoređuje kroz cijelu cirkulaciju tokom rada klima-uređaja.

Redovna upotreba “klime” štiti, između ostalog, kompresor (najskuplji element sistema) od korozije.

Uz sve navedeno, klima-uređaj je dobar saveznik u borbi protiv maglenja na vjetrobranu i bočnim staklima jer suši vazduh u kabini pa samim tim i staklene površine.