eu
Hoće li Njemačka popustiti i glasati za zabranu prodaje novih dizelaša i benzinaca?
“Ne razumijem ovu borbu protiv automobila i zašto ljudi žele zabraniti neke tehnologije”, kazao je njemački ministar saobraćaja Volker Wissing
Nakon Italije sada se i Njemačka protivi planu uvođenja zabrane prodaje novih dizelaša i benzinaca, te traži ustupke.
Italija i Njemačke su na korak od toga da blokiraju uvođenje zabrane prodaje novih automobil pogonjenih motorima s unutrašnjim sagorjevanjem od 2035. godine. Njemačka traži izuzetak, a to su vozila koja koriste klimatski neutralna sintetska goriva.
Podsjetimo, protiv ovog plana ranije su se izjasnile Mađarska i Poljska, što Evropsku komisiju stavlja u nepovoljnu poziciju. Iako su članice EU već podržale plan, a odobrio ga je i Evropski parlament, očito postoje velika neslaganja. A već iduće sedmice Evropsko vijeće je trebalo potpisati plan, no Njemačka, čija moćna automobilska industrija značajno pridonosi nacionalnoj ekonomiji, rekla je da ne može odobriti plan ako Evropska komisija ne popusti za sintetička goriva.
“Potrebna su nam e-goriva jer nema alternative ako želimo upravljati našim voznim parkom na klimatski neutralan način”, kazao je njemački ministar saobraćaja Volker Wissing za ARD i pojasnio:
“Moramo sve tehnološke opcije držati otvorene i također ih koristiti. Ne razumijem ovu borbu protiv automobila i zašto ljudi žele zabraniti neke tehnologije.”
Glasanje je prvobitno bilo dogovoreno za utorak, a sad je odgođeno za petak, piše Automotive News Europe. Zasad su dvije zemlje najavile kako neće glasati za zabranu, Italija i Njemačka. U EU tijelima se nadaju kako će Njemačku ipak nagovoriti da glasa za regulativu, posebno ako dobije čvrsta uvjerenja kako će klimatski neutralna sintetska goriva biti izuzeta.
Njemačka autoindustrija zapošljava 800.000 ljudi i čini oko 5 posto njemačke privrede. Ništa bolje nije ni u drugim zemljama. Primjerice, Stellantis je već podijelio 2000 otkaza u Italiji, a Fiat je unazad tri godine izgubio 7000 radnih mjesta. Ford je najavio smanjenje radne snage u Evropi za 11 posto, a glavnina otkaza tiče se Njemačke i Velike Britanije.